
Put u Rusiju
Ruski mediji: Vučić nije odustao od Moskve
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić napustio je vojnu bolnicu, otkazao je sve svoje planove za naredne dane, ali nije odustao od posete Moskvi 9. maja, javila je 4. maja ruska agencija TASS
Postavljanje doktora Macuta na premijersku funkciju primer je teške političke zloupotrebe očito ambicioznog čoveka, vrlo skromnog upravljačkog iskustva i, moguće, uverenog da će ga makar konsultovati tu i tamo. No, ništa ne zavisi od njega, ali baš ništa
Srbija je u tridesetoj i osmoj minuti obraćanja predsjednika države saznala ime mandatara. Velika većina građana ujedno je i prvi put čula za dr Đuru Macuta. Ali nije ni važno – do tada je Vučić već iznio sažetak ekspozea budućeg premijera. Iz riječi šefa države lako se zaključuje i da doktor Macut neće biti opterećen sastavljanjem svog kabineta. On mu je i to već završio. Uostalom, niko i ne zna mandatarove političke stavove.
Na prvi pogled, Vučić je u obraćanju najavio naprednjačku kontrarevoluciju. A i što bi drugo mogao reći? Inadžijskom i konfliktnom politikom zafarbao se u ćošak. Racionalno ponašanje mnogi bi mu tumačili kao znak slabosti.
Ali ako Vučić nije sposoban i voljan za direktne pregovore, može li iskoristiti doktora Macuta za posrednika i javnog kurira? Eventualne ustupke pobunjenom dijelu društva, eto, nudi novi premijer. Bude li tako, Vučić će steći priliku da u adekvatnim prilikama podiže naočale, teško uzdiše, stenje i ispušta ostale zvukove dobro poznate svakom građaninu Srbije. Tobože, ljut je na vladu iako radi ono što joj je naredio, “ali dobro”, neće da se miješa…
No, zašto bi Vučiću trebali posredni pregovori? Pogotovo što svakog dana slavi sviranje kraja “obojenoj revoluciji”?
Pod jedan: sve da je istina što Vučić zbori – a nije – jedinu pobjedu na koju može računati jeste ona Pirova. Od početka novembra, sastav Narodne skupštine ne oslikava raspoloženja Srbije. Ana Brnabić je zato morala ukinuti parlamentarizam i zamijeniti ga glasačkim radom na pokretnoj traci niskokvalificirane naprednjačke radne snage. Bahatost i prostaštvo vladajuće većine više prolaze, treba joj predah da povrati dah.
Dva: Srpska napredna stranka postala je očerupani pijetao. Perje mu neće narasti. To što i dalje kukuriče po dvorištu nije pokazatelj snage, već izostanaka pravog političkog rivala. Ali, tako neće ostati zauvijek bez obzira na sva razočaranja i zaricanja mnogih da nikad više neće glasati za opozicione kandidate. Kad dođe stan-pani, isti ti će se predomisliti makar iz čistog revolta. Jednostavno – iako ne djeluje, alternativa postoji. A gdje bi tek opoziciji bio kraj da zapne i dozove se pameti…
Tri: ako je išta uspio u džihadu protiv prosvjete i visokog školstva, Vučić je učinio protuzakonito i protuustavno. Ovo gašenje požara benzinom neće ga učiniti omiljenim među nastavnicima i profesorima. Način i metode tog obračuna izazivao je gađenje i u ostalim institucijama – zdravstvu, pravosuđu, državnim službama… I njima zakidaju pošteno zarađeni novac, tjeraju ih da nepravdu zovu pravdom, donose odluke suprotne ličnoj i svakoj drugoj etici. Ovako režim može donekle gurati, ali samo poput disfunkcionalne porodice i sa istim posljedicama.
Četiri: monološko vođenje zemlje preko televizije doseglo je zenit. Samo onaj kojeg su raspametile ružičaste televizije i tabloidi smatra da ima išta iskreno u Vučićevom naricanju za Dodikom, plašenju tenzijama u regionu i drugim apokaliptičnim najavama. Ovaj propagandni folklor postoji isključivo zbog odvraćanja pažnje Srbije od njenih stvarnih problema. A što su oni i kako ih treba riješiti, davno su definirali studenti. Uostalom, njihova vožnja bajsova do Strazbura već je više učinila za Srbiju na vanjskopolitičkom planu nego sva Vučićeva sjedenja na hoklicama u Vašingtonu, Parizu, Berlinu i Moskvi.
Konačno, pet: izvlačenje doktora Macuta ipak pokazuje Vučićevu svijest o širokoj nepopularnosti naprednjačkih kadrova, ali i njegovo duboko zaziranje od tih ljudi. On sam najbolje zna kako je razvlastio Tomu Nikolića čim mu se ukazala prilika. A pošto niko među naprednjacima nema pravo na političku viziju i pokušaj da je ostvari, svi moraju biti vazali bez stava i kičme jednog jedinog čovjeka. Zauzvrat, dat im je zabran gdje mogu raditi sve što im padne na pamet. To nije stabilnost, već feudalno ustrojstvo na pragu anarhije.
Da – ova situacija je zaista ozbiljna. Postavljanje doktora Macuta na premijersku funkciju primjer je teške političke zloupotrebe očito ambicioznog čovjeka, vrlo skromnog upravljačkog iskustva i, moguće, uvjerenog da će ga tu i tamo makar konzultirati. U tom pravcu, možda mu čak i dopuste da uzme par drugara za ministre.
Sastav nove vlade ni za koga nije od značaja. Ljudi uspješni u svojim strukama ili naprednjačke vedeta znaju ili će vrlo brzo saznati da moć i stvarna vlast ne stanuju u Nemanjinoj 11.
Uskoro će se doktor Macut susresti sa stvarnošću. Pred sobom ima izbor – ili skrivanje po kancelarijama poput dr Zorana Radojičića na mjestu gradonačelnika Beograda ili transformacija u Anu Brnabić. Izvjesno međurješenje je da mu dopuste da igra ulogu kurira između Vučića i pobunjenog društva. No, ništa ne zavisi od budućeg premijera, baš ništa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić napustio je vojnu bolnicu, otkazao je sve svoje planove za naredne dane, ali nije odustao od posete Moskvi 9. maja, javila je 4. maja ruska agencija TASS
Profesor Vladimir Lojanica, dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, autor je najboljeg rešenja za uređenje područja opštine Čukarica između ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića i Vladimira Rolovića, objavilo je u četrvtak (1. maj) Društvo arhitekata Beograda
Na drugu godišnjicu tragedija u Beogradu i okolini, Viktimološko društvo Srbije apeluje na sve građane da ne zaborave žrtve i poziva da se aktivno radi na prevenciji nasilja
Na dan istorijskog protesta, 15. marta, tačno u 19.11 nešto je nagnalo ljude u beg u Ulici kralja Milana. Od tada se nižu teorije, a konačnog dokaza nema. Pred vama je obimni dosije „Vremena“ o tom događaju, koji će biti redovno dopunjavan
Dok zapadne zemlje beleže porast oboljenja i prevremenih smrti povezanih s ishranom, Brazil i druge zemlje sa snažnijom kulinarskom tradicijom pokazuju da se štetni efekti ultraobrađene hrane mogu ublažiti. Ključna preporuka istraživača – fiskalne mere koje bi zdravu hranu učinile pristupačnijom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve