Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
Inspirisani Francuskom, aktuelna izložba Galerije Matice srpske u Novom Sadu, je priča o našim umetnicima prošlog veka koji su boravili, školovali se pa čak i izlagali u Parizu tadašnjem centru najnaprednijih umetničkih pokreta, ili samo sanjali o njemu.
Pariz ih je oblikovao svojim ulicama, parkovima i muzejima i načinom života. Istovremeno, formativno je uticao na njihove likovne poetike kroz brojne umetničke pokrete i ideje koji su se tada smenjivali na pariskoj sceni.
Na izložbi je više od 60 radova umetnika poput Save Šumanovića, Bogdana Šuputa, Petra Dobrovića, Milana Konjovića, Peđe Milosavljevića, Ljubice Cuce Sokić, Lazara Vozarevića, Miće Popovića i skulptorskih dela Đorđa Jovanovića.
Najbrojniju celinu na izložbi čine dela srpskih modernista nastala u međuratnom periodu, a izložbom su obuhvaćena i dela iz prvih posleratnih godina.
Inspiraciju su pronalazili na svakom koraku – u ljudima, načinu života, monumentalnim zdanjima, širokim bulevarima, kafeima, ali i bogatom likovnom svetu.
U predgrađu Malakof ateljee su imali Kosta Hakman, Stojan Aralica, Jefto Perić, Petar Lubarda, Milo Milunović i Stojan Aralica, dok su na Monparnasu ateljee imali Sava Šumanović, Bogdan Šuput, Ljubica Cuca Sokić.
„U Parizu je čovek okružen mnoštvom dobrih slika, bogatim muzejima i izložbama, i sam Pariz je veoma pikturalan. U Parizu je svaka fleka, nekako na svom mestu“, napisala je Ljubica Cuca Sokić.
U pismu svom bratu Bogdan Šuput doživljaj Pariza opisuje sledećim rečima:“ Vratio sam se iz Raja. Ah, Pariz. Vratio sam se, jer znam da ću opet u njega doći“.
Sava Sumanovic, Engleskinje u Parizu, 1925.Sava Sumanovic „Engleskinje u Parizu“
Dive se zdanjima Pariza. Hakman na primer slika Novi most, a Cuca Sokić Notr Dam, onako kako ga je videla kroz prozor iz stana prijateljice Olge Kešeljević, Peđa Milosavljević fasade i krovove, Sava Šumanović je izabrao prirodu i trenutak dokolice građanske klase (Engleskinje u Parizu)…
U srpsko-francuskom katalogu koji prati izložbu, Ivana Rastović opisuje da je Bogdan Šuput zadivljen džezom i atmosferom noćnog kluba, slika Kafanu u Parizu. Činjenica da na slici predstavlja sebe sa Peđom Milosavljevićem, Cucom Sokić i Olgom Kešeljević, pokazuje da srpski slikari u Parizu nisu bili samo posmatrači već i aktivni učesnici dešavanja.
Ivan Tabakovic “ U pariskoj kafani“
Noćni svet Pariza beležili su Peđa Milosavljević i Ivan Tabaković, umetnici koji su, prema Milosavljevićevom sećanju, tokom noćnih sedeljki nosili blokove sa olovkom i beležili prizore i ljude, umakajući prste u belu kafu.
Ukratko, svaka izložena slika na izložbi Inspirisani Francuskom je priča o njenom autoru i o Parizu kakvog su ga doživeli naši umetnici prošlog veka.
Izložba je deo manifestacije Mesec frankofonije, realizovana je sa Francuskim institutom u Srbiji, a otvorena je do 26. maja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pozorišni štrajk u znak podrške studentima FDU dobio je još jednog učesnika – Zvezdara teatar je odlučio da otkaže sve predstave, iako je prethodno planirano da se održe kao gest podrške. Odluka je doneta nakon što su studenti odbili njihovu ponudu za besplatne matine ulaznice
„Kad se pozorište zatvori poruka više nikome ne može da se pošalje", objasnio je Dušan Kovačević odluku „Zvezdara teatra“ da i tokom štrajka nastavi sa prikazivanjem zakazanih predstava
Protesti, blokade, koncert u Zagrebu – na početku su dvadesete godine Marčelove karijere. I apsolutno verovanje u srećan kraj protesta. Kaže da „uprkos crnilu rešenom da nas satre, moja zemlja odavno nije bila ovako lepa“
Zaposleni u Šabačkom pozorištu traže od Gradske vlasti da hitno ukine Pravilnik o sistematizaciji koji je donet protivzakonito i koji doživljaju kao kaznu za podršku studentima
U staromodnom secesionističkom iskustvu obično žitelji određene teritorije pokreću proces otcepljenja od drugog dela teritorije na kojoj žive neki drugi ljudi. Nije, naime, zabeležno (do sada) da teritorija hoće da se otcepi mimo volje sopstvenih žitelja
Komandant „Kobri“ pukovnik Darko Đošić bi zbog gume Vučićevog službenog automobila kao moralni čin trebalo da podnese ostavku ili da se ubije. Naravno, ako je istina sve što je Informer objavio
Aleksandar Vučić se požalio da „zbog svega što mu rade“, teško pate njegovi roditelji. Majke i očevi kćeri koje su gažene ili im je bejzbol palicom polomljena vilica – ne pate. Na ovoj osnovi je šef države ponudio dijalog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!