img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rodni identitet

Ko su nebinarne osobe: Pobednik Evrovizije nije ni muškog ni ženskog roda

13. maj 2024, 10:48 T. S.
Pobednik Evrovizije deklariše se kao nebinarna osoba Foto: AP Photo/Martin Meissner
Pobednik Evrovizije deklariše se kao nebinarna osoba
Copied

Na ovogodišnjoj Evroviziji učestvovala su i dva nebinarna predstavnika, od kojih je jedan osvojio čitavo takmičenje – Švajcarac Nemo. Mnogi se prvi put susreću sa pojmom „nebinarnost“. Ko su nebinarni ljudi, kako se oslovljavaju i da li se radi o novom konceptu

Ovogodišnja Evrovizija ostaće upamćena po mnogo čemu. Pre svega – politici. Kontroverze u vezi sa učešćem Izraela, diskvalifikacija Holandije, protesti u znak podrške Palestincima u Malmeu. U senci politike, možda ispod radara prođe činjenica da će ova Evrovizija biti zapamćena i po tome što je na njoj prvi put pobedila nebinarna osoba.

Ovaj izraz je mnogima stran. Šta zapravo znači biti nebinarna osoba i da li se radi o novom konceptu?

Nebinarnost naspram cisrodnosti i transrodnosti

Da bi se razumeo koncept nebinarnosti, prvo treba napraviti razliku između cisrodnih i transrodnih osoba. Kako bi se ova razlika napravila, treba se vratiti korak unazad i objasniti diferencijaciju između pola i roda.

Prema objašnjenju Asocijacije za reproduktivno zdravlje Srbije, pol predstavlja biološko određenje muškosti ili ženskosti. Čine ga nasledni materijali: za žene XX hromozom, za muškarce XY hromozom, polne žlezde koje luče muške ili ženske polne hormone i sekundarne polne karakteristike koje se razvijaju pod uticajem tih hormona.

Savet Evrope opisuje rod kao unutrašnji doživljaj osobe da je muškarac ili žena, koji predstavlja deo identiteta osobe. On se, između ostalog, odnosi na norme, vrednosti, hobije, ponašanja, imena, boje, odeću, obuću, igračke, šminku i sportove. Psiholozi smatraju da se rodni identitet najčešće formira od treće do pete godine života.

Kod većine ljudi, rod i pol se podudaraju. Takvi ljudi nazivaju se cisrodnim osobama. Termin je prvi iskoristio nemački seksolog Volkmar Siguš, a od 2013. je uveden u Oksfordski rečnik engleskog jezika. Postoji, ipak, manji deo populacije kod kojih se javlja neusaglašenost između biološkog pola i rodnog identiteta. Takve osobe su transrodne, odnosno one se ne identifikuju sa polom sa kojim su fizički rođene. Termin transrodan takođe potiče iz nemačkog jezika, a svoje moderno značenje dobija 1990-ih.

Na kraju, osobe koje nisu ni cisrodne ni transrodne nazivaju se nebinarnim osobama. Ovaj izraz je takođe uveden u širu upotrebu tokom poslednje decenije prošlog i prve decenije ovog veka. Na ovogodišnjem Eurosongu učestvovala su dva takva predstavnika – pobednik takmičenja Nemo i predstavnik Irske Bambie Thug.

„Oni“ ili „one“

Nebinarne osobe smatraju da je koncept da na svetu postoje samo dve rodne opcije nametnut, te da je rodni identitet zapravo lično i unutrašnje iskustvo i percepcija sebe. Dakle, nebinarna osoba je neko ko se ne identifikuje isključivo kao muškarac ili žena, već se oseća kao mešavina polova ili kao da uopšte nema rod.

U srpskom jeziku tipično je da se za osobu muškog pola kaže „on“, a za ženskog „ona“. Na engleskom jeziku se nebinarne osobe, pak, najčešće oslovljavaju sa „they“. Ovo je na srpski jezik teško prevodivo, jer se zamenica „they“ prevodi kao „oni“ ili „one“. Zbog toga je u engleskom jeziku dosta lakše koristiti rodno neutralno izražavanje.

Zato ljudi u srpskom jeziku za nebinarne osobe često koriste izraz „ono“. Ipak, aktivisti iz organizacije „Da se zna“ smatraju da to nije dobro rešenje.

„Srednji rod koristi se za predmete, decu i mladunce, pa većina nebinarnih osoba oseća da ih srednji rod dehumanizuje i infantilizuje. Takođe, „ono“ se često upotrebljava kao uvreda za rodno-nekonformirajuće osobe”, navodi se u saopštenju.

Iz ove organizacije dodaju da je za sada najbolje oslovljavati nebinarne osobe naizmenično u muškom i ženskom rodu, ali da to nije definitivno rešenje.

Zastava nebinarnih osoba

Nebinarne osobe imaju svoju zastavu. Ona je nastala 2014. godine, ima četiri pruge i, prema zamisli dizajnera, svaka predstavlja različiti deo identiteta – žuta za one čiji rod postoji izvan binarne podele na muško i žensko, bela za one koji imaju mnoge ili sve rodove, ljubičasta odaje poštu onima koji predstavljaju jedinstvenost i fluidnost nebinarnih osoba, dok crna boja obeležava one koji nemaju rod.

Postoji dosta rodnih identiteta koje pokriva termin nebinarnosti. Među njima su birodnost, panrodnost, demirodnost, rodna fluidnost, arodnost i drugi.

Kulture koje prepoznaju više od dva roda: Indijska hidžra

Iako se smatra da je izraz „nebinarna osoba“ relativno novijeg datuma, tokom istorije su mnoge kulture priznavale i druge rodne identitete pored muškog i ženskog. Nebinarni ljudi su često zauzimali jedinstvene pozicije u svojim društvima, služeći kao sveštenici, umetnici i ceremonijalne vođe.

Na primer, Hindu društvo karakteriše rodna hidžra, najčešći nebinarni identitet koji se danas prepoznaje u Indiji. Hidžre se nalaze u hinduističkim verskim tekstovima i kroz istoriju Južne Azije. Mnoge hidžre su rođene sa muškim polnim karakteristikama, mada hidžra zajednica takođe uključuje interpolne ljude.

Njihova kultura leži u osnovi identiteta hidžre: hidžre često napuštaju svoj dom da bi se pridružile duhovnim grupama i preuzimaju versku ulogu u hinduističkoj kulturi, slaveći rituale poput venčanja i rođenja. Mnogi veruju da hidžre imaju moć da blagosiljaju ili proklinju druge. Poslednjih vekova, podstaknuta britanskim kolonijaliznom, podigla se stigma protiv hidžri. Zapravo, britanski zakon iz 1871. kategorisao je sve hidžre kao zločince.

Indonezija: tri nebinarna roda

Poznata je i etnička grupa Bugis u Indoneziji, koja prepoznaje tri nebinarna roda – kalalaj, kalabaj i bisu.

Kalalaj se odnosi na ljude koji imaju ženske seksualne karakteristike, ali su prisutni na tradicionalno muški način, često šišaju kosu i oblače se po muškoj modi. Oni takođe zauzimaju društveni položaj sličan muškom, prevazilazeći neka ograničenja koja se postavljaju ženama.

Kalabaj su ljudi koji imaju muške polne karakteristike, ali zauzimaju ulogu poput one koju tradicionalno zauzimaju žene. Ipak, kalabajci se ne identifikuju kao žene, odbacuju ograničenja koja žene doživljavaju i ne menjaju njihove seksualne karakteristike. Ove osobe često nadgledaju venčanja i upravljaju svakim aspektom ceremonija.

I Bisu, rod koji oličava totalitet muškosti i ženstvenosti. Ljudi iz Bugisa veruju da bisu nadmašuje druge rodove i da imaju duhovnu ulogu. Ljudi Bisu često nose cveće i svete bodeže kako bi simbolizovali svoj ekspanzivni identitet. Oni obavljaju duhovne obrede i smatra se da premošćuju svetovno i božansko.

Meksiko: muhe

Muhe čine zajednicu ljudi u Meksiku koji obično imaju muške polne karakteristike, ali prihvataju ženski identitet. Reč „muhe“ ima sličnost sa španskom reči za „ženu“, odnosno „mujer“ (izgovara se kao „muher“).

Muhe često preuzimaju uloge u domaćinstvu koje obično pripadaju ženama, kao što su šivenje, kuvanje i briga o porodici. Ovaj identitet je ugrađen u kulturu domorodačkog naroda Zapotek, koji živi uglavnom u južnomeksičkoj državi Oaksaka. Iako kultura Zapoteka poštuje muhe ljude, oni i dalje trpe određena ograničenja. Obično im je zabranjeno da žive sa svojim intimnim partnerima ili da napuštaju svoje porodične domove.

Madagaskar: sekrata

Na Madagaskaru autohtoni narod Sakalava prepoznaje rod sekrata. Ljudi sekrata imaju muške polne karakteristike, ali nakon što su u detinjstvu pokazivali ponašanje koje se smatralo ženstvenim, porodice ih odgajaju kao devojčice. Sekrata usvaja ženstveni izgled u oblikovanju kose i nošenju nakita. Kao odrasli, oni naseljavaju jedinstvenu nišu: ne zauzimaju tradicionalno muške uloge, poput vojnika, već umesto toga, preuzimaju druge odgovornosti, poput nastupa na ceremonijama.

Sekrate su široko prihvaćene u društvu Sakalava. Na njih se gleda kao na svete i kao zaštićene natprirodnim moćima.

Tagovi:

Evrosong Evrovizija pobednik Evrovizije Nebinarni ljudi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Razno
deliblatska pescara pozar

Lični stav

07.avgust 2026. Slobodan Bubnjević

Požar u Deliblatskoj peščari: Pančevcima kao svet da se srušio

Deliblatska peščara je u plamenu. Pančevci ne znaju kako da kažu deci da je požar zahvatio i Čardak. Za mnoge moje sugrađane u Pančevu i okolini šumski požar kao da je spalio deo detinjstva

Grčka, požari

Požari

06.avgust 2026. M. L. J.

U jednom danu u Srbiji zabeleženo 178 požara

Vlada je saopštila da je u sredu, 5. avgusta, u Srbiji zabeleženo 178 požara, od kojih dva nisu ugašena

Potpredsednik SPS

Izbori

06.avgust 2026. N. Rujević

Ružić: SPS može do sedam posto ako ne bude prirepak SNS-a

Mnogi socijalisti su sada na bezvrednim funkcijama jer su se zarad njih odrekli svoje politike, kaže Branko Ružić za austrijsku agenciju

Klimatske promene

Klimatske promene

06.avgust 2026. A.I./A.M.

Nezabeležene suše, požari, poplave: Klimatska katastrofa više nije distopija

Klimatske promene već utiču na živote ljudi, prirodu i ekonomiju. Posledice će, po svemu sudeći, bivati sve ekstremnije. Evropa se čini nespremnom za distopiju koja se pretvara u stvarnost

mitropolija crnogorsko-primorska joanikije

Srpska pravoslavna crkva

05.avgust 2026. A.M.

Joanikije odgovara Vučiću: Predsednik Srbije da ne maše neodređenim kritikama na račun Crkve

Mitropolija crnogorsko-primorska reaguje na izjave Aleksandra Vučića o litijama u Crnoj Gori 2020. koje „vrve od nejasnoća”

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure