

Lični stav
Kome treba genocidni narod
Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


Istraživanje NSPM pokazuje da je u Srbiji više od 23 odsto neopredeljenih kada je u pitanju izbor između studentsko/opozicione liste i režima
U odnosu snaga snaga između vladajućeg i antirežimskog bloka uočljivo je da već neko vreme nema većeg pomeranja. Za sadašnju vlast SNS glasalo bi 35 odsto ispitanika, za zajedničku listu studenata i opozicije 41 odsto, dok je neopredeljenih 23,5 odsto.
To pokazuje novo istraživanje javnog mnjenja Nove srpske političke misli iz decembra, objavljeno je na ovom portalu.
Pored već standardnih političkih pitanja i tema, istraživanje je u fokus stavilo i neka spoljnopolitička pitanja i preferencije građana Srbije.
Zaključak je da se na ovom planu, za razliku od onog unutrašnjepolitičkog, stavovi znatno teže i sporije menjaju, bez obzira što se mogu uočiti neki noviji trendovi i tendecije, navodi se u nalazima istraživanja.
Relativna većina građana i dalje optira za ulazak Srbije u EU, iako su stavovi ispitanika po tom pitanju veoma podvojeni i prilično kolebljivi.
Za ulazak u EU, u potpunosti optira 30,4 odsto ispitanika, a u potpunosti mu se protivi 28,8 odsto. S tim što kada se onima čvrsto opredeljenim doda i 16,7 odsto onih koji kažu da „uglavnom podržavaju“, onda broj „tvrdih“ i „mekih“ pristalica EU raste na 47,1 odsto ispitanika – dok je procenat „tvrdih“ i „mekih“ protivnika 42,9 odsto.


Ulazak Srbije u NATO podržava ukupno desetak odsto ispitanika (od toga samo 4,3 odsto „u potpunosti“), a protivi mu se 84 procenta građana Srbije.
Veoma sličan odnos nalazimo i po pitanju eventualnog uvođenja sankcija Rusiji (10,7 prema 79 odsto), navodi se u nalazima istraživanja.
Rusija se (sa 24,5 odsto) nalazi na prvom mestu prilikom izbora najbliskijih zemalja, ispred Mađarske, Nemačke i Kine, iako je tu uočljiv određeni pad, s obzirom da je u nekim ranijim istraživanjima taj procenat išao i znatno preko 30 odsto, dodaje se.
Istraživanje je obavljeno putem telefonske ankete u decembru, na uzorku od hiljadu i po ispitanika, bez Kosova i Metohije.


Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića uz vojne počasti logičan je epilog decenijske medijske i političke rehabilitacije


U reviziji istorije i gradnji mita o bezgrešnim Srbima nema mesta za zločine učinjene u ime Srbije i Srba, samo za žrtve i heroje. Pitam se čemu onda onaj odlazak u Srebrenicu, kada je isti ovaj Vučić želeo da se pokloni žrtvama koje su ubijene kada je srpskim jedinicama komandovao Ratko Mladić


Dok god ne uspemo da otkrijemo čemu ćemo posvetiti svoje talente i snage, nema nikakvog načina da dostignemo unutrašnji mir i doživljaj zrelosti. Ovo može biti potpuno drugačije kod različitih ljudi – zaštita ugroženih, pomoć obolelima, kreativne aktivnosti, obrazovanje mladih, istaživački napori i mnogo toga drugog – ali ima neuporedivo jači efekat na naš osećaj blagostanja i zadovoljstva životom nego bilo koji “spoljni” faktor, poput položaja u društvu, obrazovanja ili bogatstva
U sistemu podele vlasti sudovi treba da se ponašaju kao sudovi i ne treba da odlučuju o svakom političkom neslaganju niti da budu mesto za rešavanje opštih društvenih i ideoloških rasprava. Njihova uloga je da zaštite konkretna prava i interese kada postoji stvarna povreda ili opasnost da će do nje doći. Zato pravo na pristup sudu nije potpuno neograničeno. Ovo pravilo postaje posebno važno kada šteta pogađa životnu sredinu, javni prostor ili kulturno dobro, kao vrednosti koje pripadaju svima, ali ne mogu same da se obrate sudu


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve