img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Projekat Jadar

Direktor Rio Tinta: Protesti odlažu kopanje litijuma u Srbiji

19. novembar 2024, 12:07 DW / Nemanja Rujević
Foto: riotinto.com
Generalni direktor Rio Tinta Jakob Stausholm
Copied

Generalni direktor Rio Tinta Jakob Stausholm demantuje tvrdnje aktivista da će voda u dolini biti zagađena teškim metalima, i napominje da se takve „lažne informacije“ šire društvenim mrežama. „Kao kompanija nismo odgovarajuće spremni da se nosimo sa takvim dezinformacijama“, naveo je Stausholm

Ekološki protesti u Srbiji ugrožavaju kopanje litijuma, pri čemu industrija u Evropskoj uniji ima mnogo da izgubi, piše Handelsblat. Za taj nemački list govori i Jakob Stausholm, generalni direktor Rio Tinta.

U dolini Jadra leži najveće nalazište litijuma u Evropi, dovoljno za proizvodnju 1,1 miliona električnih automobila godišnje što pokriva 17 odsto potražnje u EU, piše Handelsblat, ekonomski list iz Diseldorfa, prenosi Dojče vele.

Ali, protesti desetina hiljada Srba mogli bi da ugroze planirane rokove, kaže za taj list Jakob Stausholm, generalni direktor Rio Tinta.

Kako navodi, „svaki put, kad pretrpimo udarac, trenutak (početka kopanja litijuma, prim. red.) se naravno dalje odlaže“.

Stausholm navodi da to ima posledice i po profitabilnost celog projekta.

Direktor se žali zbog „dezinformacija“

Handelsblat ocenjuje da to se nemačka automobilska industrija nada litijumu iz Srbije. „Jer, sa koncentracijom litijuma u rudi od 1,8 odsto to je jedno od retkih nalazišta u Evropi koje može konkurisati projektima u Australiji ili Kanadi“, piše list.

Podseća se da je zbog litijuma i kancelar Olaf Šolc putovao u Srbiju, dok su demonstracije trajale.

Stausholm kaže da su netačne tvrdnje ekoloških aktivista da će voda u dolini biti zagađena teškim metalima, kao i da se takve „lažne informacije“ šire društvenim mrežama.

„A mi kao kompanija nismo odgovarajuće spremni da se nosimo sa takvim dezinformacijama“, žali se direktor Rio Tinta.

Zavisnost od Kine

Handelsblat dalje navodi da bi litijum iz Srbije pomogao Evropi da prekine zavisnost od Kine koja trenutno obrađuje 60 odsto svetskog litijuma. I ne samo to – širom sveta 44 odsto investicija u litijumske projekte potiče iz Kine.

Prenose se procene da će potražnja za litijumom do 2040. biti devet puta veća nego danas – pod uslovom da države ozbiljno shvate klimatske ciljeve i sve više prelaze na električna vozila.

„Ali, aktuelne teškoće u Srbiji pokazuju koliko je za Nemačku i EU teško da se oslobodi sirovinske zavisnosti od pojedinih zemalja poput Kine“, ocenjuje diseldorfski list.

Pominje se da meštani protestuju protiv mogućeg iskopavanja litijuma i u Portugaliji, kao što se urođeničko stanovništvo Laponije buni protiv kopanja retkih metala u Švedskoj.

Berlin: Samo uz zaštitu životne sredine

Stausholm kaže da rudarske kompanije moraju razumeti da lokalna zajednica uvek ima prioritet. „Moraju se odagnati njihovi strahovi i stvoriti uslovi u kojima lokalno stanovništvo profitira od crpljenja sirovina“, dodaje on.

List prenosi da u „nemačkim Vladinim krugovima“ kruži pretpostavka da je Srbija uključila Nemačku i EU u projekat upravo kako bi ublažila brige ekoloških aktivista. Jer, evropski i nemački standardi su veoma visoki u poređenju sa drugima.

Jedna portparolka Vlade u Berlinu navela je za Handelsblat: „Za Saveznu vladu se podrazumeva da se projekat može realizovati samo ako se pridržava visokih standarda zaštite životne sredine“.

Tagovi:

Jakob Stausholm Kopanje litijuma Rio Tinto

Octo Tags:

  • Kopanje litijuma
  • Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Kosovo

17.decembar 2025. R.V.

Počela predizborna kampanja na Kosovu, Srpska lista održala skup

Pravo glasa na Kosovu ima 2.076.290 birača, a od tog broja, prema poslednjim podacima, 1.999.205 birača registrovano je da glasa unutar Kosova, a nešto više od 77.000 građana registrovalo se za glasanje iz inostranstva

Video-igre

17.decembar 2025. Novak Marković

Virtuelni tereni, stvarne pare: Kako se živi od e-sporta u Srbiji?

Video-igre za mnoge više nisu samo igre – nego ozbiljan posao, upakovan kao e-sport. Koliko je zapravo popularan u Srbiji, ko i koliko na njemu zarađuje

Obraćanja predsednika

17.decembar 2025. M. L. J.

Predsednik je malo nervozan: O „kretenima“ i kome će sve pokazati njihovoga boga

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije baš najbolje prihvatio vest da su Amerikanci odustali od Generalštaba. Nije nervozu mogao da sakrije na gostovanju na RTS-u, ali ni na konferenciji za medije

Izbori u Visokom savetu Tužilaštva

17.decembar 2025. Nedim Sejdinović

Dan odluke: Da li će režim 23. decembra pokoriti pravosuđe?

Ukoliko u Visokom savetu tužilaštva većinu budu zadobili predstavnici režima, pravosuđe će biti pokoreno. Srbija će iz autoritarnog sistema skliznuti u diktaturu. Vučić i kompanija moći će nekažnjeno da rade šta hoće

Predsednik Srbije

16.decembar 2025. K. S.

Vučić u Dnevniku RTS-a: O NIS-u i gasu bez brige, o institucijama sa prezirom

Predsednik najavio „dobre vesti“, žalio za izgubljenom investicijom u Generalštab i poručio da Tužilaštvo za organizovani kriminal ima preveliku moć

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure