img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Boško Mijatović

Žali se Mađarima

03. јул 2003, 14:20 Boško Mijatović
Copied

Odgovor Dimitriju Boarovu u polemici o vojvođanskoj autonomiji

Dragi Mito,

vidim da te je jako uvredila moja tvrdnja da se u polemici sa mnom, a na stranicama „Dnevnika“, služiš „lošom verbalnom gimnastikom“. Ne znam kako može da te pogodi tako umerena kvalifikacija kada si tamo o meni govorio toliko uvredljivo (da li je potrebno da citiram?) da si čak i sam osetio potrebu da se u drugom tekstu javno izviniš. Nemoj da budeš toliko osetljiv pošto si daleko grublji polemičar nego ja.

Svojim tekstom u prošlom broju „Vremena“ samo si potvrdio moju tvrdnju o verbalnoj gimnastici. Nigde činjenica, samo dovijanja.

Prvo si mi imputirao razne loše namere prema Vojvodini, a da to nisi potkrepio nijednim jedinim argumentom, makar u pokušaju. Naravno, imaš prava na svoje mišljenje, ali se u javnom nastupu, a posebno u polemici, očekuje nešto više – da se tvrdnje nečim podupru. I ne zaboravi da se ja zalažem za regionalizaciju Srbije.

Potom si kompletan ostatak teksta posvetio diskusiji o poreskim davanjima Vojvodine u 1925. godini. OK, prihvatam, ali uz napomenu da si se od brojnih tema koje su u polemici pokrenute orijentisao samo na jednu i tako izbegao sve ostale. Verujem da je to znak da misliš da samo tu imaš šanse, a da kod ostalih tema tvoja strana stoji klimavo.

Hajde da raščistimo pitanje poreza iz 1925. godine. Iako je glupavo da se temelj sutrašnje autonomije Vojvodine traži u poreskoj politici od pre 80 godina, pitanje je ipak donekle važno zato što radikalni autonomaši, uključujući i tebe, Mito, pokušavaju da dokažu tezu o poreskoj pljački Vojvodine pozivom na navodne podatke o naplati poreza iz te godine. Tako LSV tvrdi da je u Kraljevini SHS naplaćeno 353 miliona dinara poreza, a u Vojvodini 131, tj. jedna trećina. Problem sa ovom tvrdnjom je samo to što je potpuno netačna: u celoj državi naplaćeno je 4932 miliona, tj. 14 puta više nego što kaže Liga, tako da ni cifra o naplati poreza u Vojvodini ne samo da je netačna, nego je i irelevantna. Sapienti sat.

Na ovo, Mito, odgovaraš sa dve tvrdnje. Prvo, da je Vojvodina ipak platila jednu trećinu, ali ne svih poreza nego neposrednih. Međutim, opet ne navodiš iznose naplate neposrednih poreza u Vojvodini i Kraljevini SHS niti naziv materijala ili knjige na koju se oslanjaš, pa ti ne mogu verovati, najblaže govoreći. Gola tvrdnja više nije dovoljna. Ukoliko imaš na umu cifre koje je navela Liga, onda si ponovo u problemu, pošto je ukupna naplata neposrednih poreza u Kraljevini SHS te godine bila 1377 miliona dinara, u šta se opet nikako ne uklapaju Ligini „podaci“. I ne zamajavajte više: rešite se već jednom koje cifre „dokazuju“ tu čuvenu poresku pljačku i javite nam preko „Vremena“.

Drugo, za najjači argument teze o poreskoj pljački navodiš činjenicu da je u Vojvodini te godine naplaćivano 25 poreza, a u predratnoj Srbiji samo pet. To bi valjda trebalo da pokaže da je kraljevska vlast poreski pljačkala jadnu Vojvodinu, a štedela kumanovsku Srbiju. E moj dragi Mito, i ovde si teško pogrešio, verujem iz neznanja. Jedinstven sistem neposrednih poreza ozakonjen je u Kraljevini SHS tek 1928. godine, a do tada su važili poreski zakoni od pre Prvog svetskog rata. Dakle, Vojvodina je plaćala te brojne poreze po starim mađarskim zakonima i možeš se žaliti Mađarskoj ukoliko misliš da ih je bilo previše!

A čak i da je vlast u Kraljevini SHS donekle štedela kumanovsku Srbiji u prvim godinama posle Prvog svetskog rata, za to bi se moglo navesti jako opravdanje u njenom teškom stradanju tokom ratnih godina, i ljudskom i materijalnom.

Na kraju, pitaš me da li osporavam podatke Lige ili tezu o poreskoj pljački Vojvodine. Ovo drugo, dragi Mito. I nije da ne „poštujem logička pravila“, kako olako tvrdiš, već nalazim očevidne netačnosti u vašim često neozbiljnim tekstovima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure