img
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vrh ili podrum

28. februar 2002, 12:35 Pomoćnik generalnog sekretara Slobodan Macura
Copied

"U red za medalju"; "Vreme" br. 581

Obraćamo vam se podstaknuti tekstom pod naslovom „Ordenje pokojne prošlosti – u red za medalju“, iz pera vašeg novinara Slobodana Georgijeva, a u želji da bude izbegnuta svaka nepreciznost koja bi, moguće je, dovela čitaoce u zabunu.

Radi ugleda pre svega savezne vlade, odnosno Generalnog sekretarijata savezne vlade, kao njene službe, a samim tim i zaposlenih u nadležnom sektoru, smatramo da je potrebno pojasniti navode iz teksta i to po redu kako su oni dati:

– Čitaocima je data definicija medalje, a zašto ne i odlikovanja, kada je to učinjeno i u čl. 1. Zakona o odlikovanjima SRJ („Sl. list SRJ“, br. 59/98, 21/01), koji propisuje da su odlikovanja znaci javnog priznanja koji se dodeljuju za rad ili dela koja zaslužuju opšte priznanje i isticanje. Istu definiciju potvrđuje i Pravna enciklopedija (sva izdanja Savremene administracije, Beograd);

– Služba u kojoj je autor teksta bio gost je Generalni sekretarijat savezne vlade, a ne predsednika SRJ, a moguću nedoumicu eliminiše i sam čl. 30. Zakona o odlikovanjima SRJ, koji propisuje da evidenciju odlikovanja bivše SFRJ vodi nadležna služba savezne vlade;

– Zašto je čudno što se evidencija o priznanjima iz sistema odlikovanja SFRJ nalazi i čuva na poslednjem spratu Palate federacije? Na tom istom spratu se nalaze i savezna ministarstva, savezni sekretarijati i drugi savezni organi. Da li bi čudo bilo veće ili pak manje da je evidencija u podrumskim prostorijama? Mislimo da je ipak najvažnije da su to namenske i sasvim dobro opremljene prostorije;

– Neshvatljiva je i potpuno neprihvatljiva formulacija da je u predmetnoj evidenciji moguće „pronaći sve dobitnike kojekakvih? odlikovanja“. Iako su to ordeni i medalje iz sistema odlikovanja SFRJ, njihovi nosioci su i danas među nama, a mnogi su to priznanje stekli posmrtno. Mnogim porodicama je odlikovanje jedna od najdražih i najvrednijih uspomena na člana porodice koji je nosilac ordena. Nekoliko odlikovanja (Orden jugoslovenske velike zvezde, Orden narodnog heroja, Orden rada i dr.) su deo i sistema ordena SRJ. Značajan je i broj stranih državljana i državnika koji su nosioci ordena SFRJ. Odlikovanja su jedno od najvažnijih obeležja države koja ih dodeljuje. Sve zvanične internet prezentacije država i vlada u svetu, pored grba, zastave i himne, sadrže, ako ne sva ono bar najznačajnija odlikovanja. Odlikovanja su i deo tradicije i istorije jedne države i naroda i podjednako su značajna ona iz Kraljevine Srbije, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, FNRJ, SFRJ i SRJ, bar za one koji su ih dobili. Zasluženo ili ne, to se ne utvrđuje novinskim člankom;

– Duplikati ordenja se dodeljuju uvek državljanima SRJ, kada duplikata ima, ako ga nema ne može se nigde ni „iskopati“. Nikada se ne procenjuje značaj podnosioca zahteva, već samo njegovo državljanstvo (ako je sa teritorije bivše SFRJ), dok se stranim državljanima uvek (a ne samo nekom Italijanu) izlazi u susret, opet pod uslovom da duplikat postoji). U svakom slučaju ni prema čijem zahtevu se ne postupa „ekspresno“, uvek je u pitanju vreme potrebno za dostavu zahteva, obradu istog i odgovor, odnosno slanje duplikata ordena ili uverenja. Koliko je to vremena zavisi od poštanske službe;

– U evidenciji se ne može naći „svašta“, već samo ono što po zakonu treba da sadrži;

– Ceremonija dodeljivanja ordena, kao i obrazloženja u ukazima o dodeljivanju ordenja, zakonski su uređeni i propisani. Svi ukazi sadrže obrazloženje u celini preneto iz teksta zakona i objavljeni su u „Službenom listu“.

Navedeni tekst je (bar je tako trebalo da bude) rezultat neposrednog kontakta i razgovora tet a tet, a po nama izgleda u najmanju ruku kao prepričavanje nečije priče, onako uzgred saslušane. Tekst je prepun nesređenih utisaka i nepreciznosti (možda i tendenciozan), s nejasnim ciljem i jedinim pravim pitanjem – Šta je pisac hteo da kaže?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure