img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoran Petrov

Vojvođanske laži

26. јун 2003, 04:39 Zoran Petrov, Vršac
Copied

Odavno se neko nije posvetio rasvetljavanju „Vojvođanskog pitanja“ na tako jasan i činjenicama potkrepljen način kao B. Mijatović. I sam sam pripadnik one zanemele mase Banata (pretpostavljam Bačke i Srema takođe) koja godinama čeka da neko od tada opozicionih partija, a sada na vlasti, skine veo zabluda povezanih sa tim pitanjem. Na žalost, pojam i postojanje Vojvodine o(p)staju kao nerazrušiva tekovina Brozove vladavine.

U Banatu je oduvek postojala podela na nas i na „dođoše“, tj. one koji su se teško uklapali ili nisu najbolje razumeli tu sredinu u koju su došli. Da ne bude zabune svi smo od nekle došli. Sećam se 1996-1997 gostovali su predstavnici Vojvođanskog kluba u Vršcu. Ti zagovornici vojvođanskog duha, građanskog društva rekli su na toj tribini kako se oni protive dolasku izbeglca u Suboticu jer to menja nacionalnu strukturu tog grada!? Toliko o građanskom društvu (ili čak kako Subotić kaže kulturološkom identitetu Vojvodine) i poznavanju povesti ovih krajeva koji su pored Srba naseljavali i izbegli Jevreji Sefardi iz Španije, Francuzi, itd. Zanimljivi prilozi građanskom društvu i uopšte tolerantnosti življa Vojvodine (naspram Srbima iz „uže Srbije“) daju primeri iz bliže prošlosti – pokolj Srba u Bačkoj od strane mađarskih vlasti, pokolj Srba u Sremu od strane ustaša u Drugom svetskom ratu, mađarizacija lokalnog stanovništva Srema, Bačke i Banata u XIX i XX veku.

Vrsni poznavalac mentaliteta nas ovamo i njih onamo, g. Fejzulahu, ubeđuje nas da se mi iz Banata razlikujemo npr. od Smederevaca i tog kraja. Da parafraziram, umesto da upozna svoju domovinu da bi je više voleo, g. Fejzulahu se odma’ bacio na politiku autonomaštva (bez ciničnih aluzija) – tu se potpuno slažem sa Subotićem u onom delu gde upozorava „da ne bi svako ko stigne u Vojvodinu počeo, odmah sutra, silom da je prilagođava shvatanjima i navikama iz svog starog ekološki i nacionalno zdravog zavičaja.“ Možda mu je bliže da nam objasni po čemu se to razlikuje Srem od Mačve? Inače, odavno su Čankovci prestali da navode Dunav kao granicu jer onda Srem ostaje u Srbiji.

U arsenal svojih teflonskih argumenata evo sada uključuju i boje na karti Srbije. To već zadire u geografiju, tj. regionalizam „Vojvodine“. Taj pojam slepo je prihvaćen kod vas u Beogradu iako nikako nije jasno kako „Vojvodina“ može da se naziva regionom? Sam pogled na kartu ukazuje na jasno odvojene, zar moram da kažem, povesne regione Srem (između Save i Dunava), Bačke odvojene od Srema Dunavom i od Banata Tisom i Banat omeđen Tisom i Dunavom! Koliko je Banat bio povezan sa recimo Bačkom govori i podatak da Sterija NIKADA nije kročio u srpsku Atinu, Novi Sad (sve dok Tito nije došao na vlast, tj. Sterijinog pozorja).

Da je svest o ropstvu u Austrougarskoj i želja o životu u široj zajednici sa svojom braćom Srbima (sa Mađarima i Rumunima smo živeli pa znamo kako je bilo) toliko prisutna kod ovdašnjeg življa govore i rezultati svih izbora do danas održani u Sremu, Bačkoj i Banatu od ujedinjenja ovih krajeva sa Srbijom. Uvek su ubedljivu većinu dobijale antiautonomaške stranke. To je i odgovor zašto je Šešelj dobio toliko glasova na predsedničkim izborima u Vojvodini. Sigurno ne zbog svog „programa“. Pa kako po klasifikaciji Subotića izgleda potpadam u ignorante zadojenih „srpskom sabornošću“, srpskim nacističkim centralizmom (šta to beše?) i patuljastim balkanskim imperijalizmom imam samo jedan zahtev:

„Vi Subotiću, kao i svaki čovek imate obavezu da govorite istinu. Kao narodni poslanik, po mojim merilima, pogotovo. Ukoliko u ‘Vremenu’ ne objavite fotokopiju iz bilo kojih novina iz 1918. u kojima piše da se Vojvodina sjedinila sa Srbijom onda ste najobičniji lažov!!“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure