img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoran Petrov

Vojvođanske laži

26. jun 2003, 04:39 Zoran Petrov, Vršac
Copied

Odavno se neko nije posvetio rasvetljavanju „Vojvođanskog pitanja“ na tako jasan i činjenicama potkrepljen način kao B. Mijatović. I sam sam pripadnik one zanemele mase Banata (pretpostavljam Bačke i Srema takođe) koja godinama čeka da neko od tada opozicionih partija, a sada na vlasti, skine veo zabluda povezanih sa tim pitanjem. Na žalost, pojam i postojanje Vojvodine o(p)staju kao nerazrušiva tekovina Brozove vladavine.

U Banatu je oduvek postojala podela na nas i na „dođoše“, tj. one koji su se teško uklapali ili nisu najbolje razumeli tu sredinu u koju su došli. Da ne bude zabune svi smo od nekle došli. Sećam se 1996-1997 gostovali su predstavnici Vojvođanskog kluba u Vršcu. Ti zagovornici vojvođanskog duha, građanskog društva rekli su na toj tribini kako se oni protive dolasku izbeglca u Suboticu jer to menja nacionalnu strukturu tog grada!? Toliko o građanskom društvu (ili čak kako Subotić kaže kulturološkom identitetu Vojvodine) i poznavanju povesti ovih krajeva koji su pored Srba naseljavali i izbegli Jevreji Sefardi iz Španije, Francuzi, itd. Zanimljivi prilozi građanskom društvu i uopšte tolerantnosti življa Vojvodine (naspram Srbima iz „uže Srbije“) daju primeri iz bliže prošlosti – pokolj Srba u Bačkoj od strane mađarskih vlasti, pokolj Srba u Sremu od strane ustaša u Drugom svetskom ratu, mađarizacija lokalnog stanovništva Srema, Bačke i Banata u XIX i XX veku.

Vrsni poznavalac mentaliteta nas ovamo i njih onamo, g. Fejzulahu, ubeđuje nas da se mi iz Banata razlikujemo npr. od Smederevaca i tog kraja. Da parafraziram, umesto da upozna svoju domovinu da bi je više voleo, g. Fejzulahu se odma’ bacio na politiku autonomaštva (bez ciničnih aluzija) – tu se potpuno slažem sa Subotićem u onom delu gde upozorava „da ne bi svako ko stigne u Vojvodinu počeo, odmah sutra, silom da je prilagođava shvatanjima i navikama iz svog starog ekološki i nacionalno zdravog zavičaja.“ Možda mu je bliže da nam objasni po čemu se to razlikuje Srem od Mačve? Inače, odavno su Čankovci prestali da navode Dunav kao granicu jer onda Srem ostaje u Srbiji.

U arsenal svojih teflonskih argumenata evo sada uključuju i boje na karti Srbije. To već zadire u geografiju, tj. regionalizam „Vojvodine“. Taj pojam slepo je prihvaćen kod vas u Beogradu iako nikako nije jasno kako „Vojvodina“ može da se naziva regionom? Sam pogled na kartu ukazuje na jasno odvojene, zar moram da kažem, povesne regione Srem (između Save i Dunava), Bačke odvojene od Srema Dunavom i od Banata Tisom i Banat omeđen Tisom i Dunavom! Koliko je Banat bio povezan sa recimo Bačkom govori i podatak da Sterija NIKADA nije kročio u srpsku Atinu, Novi Sad (sve dok Tito nije došao na vlast, tj. Sterijinog pozorja).

Da je svest o ropstvu u Austrougarskoj i želja o životu u široj zajednici sa svojom braćom Srbima (sa Mađarima i Rumunima smo živeli pa znamo kako je bilo) toliko prisutna kod ovdašnjeg življa govore i rezultati svih izbora do danas održani u Sremu, Bačkoj i Banatu od ujedinjenja ovih krajeva sa Srbijom. Uvek su ubedljivu većinu dobijale antiautonomaške stranke. To je i odgovor zašto je Šešelj dobio toliko glasova na predsedničkim izborima u Vojvodini. Sigurno ne zbog svog „programa“. Pa kako po klasifikaciji Subotića izgleda potpadam u ignorante zadojenih „srpskom sabornošću“, srpskim nacističkim centralizmom (šta to beše?) i patuljastim balkanskim imperijalizmom imam samo jedan zahtev:

„Vi Subotiću, kao i svaki čovek imate obavezu da govorite istinu. Kao narodni poslanik, po mojim merilima, pogotovo. Ukoliko u ‘Vremenu’ ne objavite fotokopiju iz bilo kojih novina iz 1918. u kojima piše da se Vojvodina sjedinila sa Srbijom onda ste najobičniji lažov!!“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure