img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veži konja gde mi gazda kaže

20. april 2011, 22:05 Slobodan Srećković, elektronskom poštom
Copied

"'Atlantis', priča o profesiji"; VREME 1058

Hvala uredniku koji je uz članak postavio fotografiju Radio Beograda – neodoljivo podseća na Vavilonsku kulu iz koje su proterani Atlantiđani.

Redovno sam slušao „Atlantis“, pratio sam reakcije oko ukidanja, ali me je ovaj članak fascinirao veštinom zamene teza i porukom koja nije upućena nama, slušaocima, već tamo gde treba. Pokušaću da obrazložim.

Fakte trenutne zabrane „Atlantisa“, mimo redovne procedure, autor ne može lako da zabašuri. Zato se legitimiše kao žrtva u „ona vremena kada je belo bilo crno, a crno belo“. On nije „oduševljen“ načinom zabrane, ali će „razgovarati u ponedeljak“.

Zatim u celom tekstu provlači notu – veži konja gde ti gazda kaže: odgovorni su oni koji potpisuju (a ne autor), procenjuju relevantnost (već) odabranih saradnika i kakav sadržaj da pošalju slušaocu, novinar nema pravo da zaboravi gde radi…

Sve te floskule tako lepo prikazuju prostor za manipulaciju, da se zaboravlja suština javnog servisa.

Druga linija je profesionalizam, ili da se čuje i druga strana („analize nema!“). Mora da sam sanjao, ali sam upravo u „Atlantisu“ slušao civilizovano sučeljavanje i dijalog Muslimana i Srba o slučaju Srebrenice, koji autor navodi kao primer jednostranosti. Ali imam i drugih sličnih iskustava iz te emisije.

Autor ceo događaj definiše kao pravljenje slučaja: krene slučaj, piše se svašta, priča dobija širi kontekst, usledili su tekstovi, javljaju se Dmitrović i Vučelić, Koštunica dobio 36 minuta na radiju, a brani „Atlantis“, mic po mic priča dobija drugi smisao. Svakako, ako se zabrana ne može argumentima braniti, neko fabrikuje „slučaj“.

Autor bira časopis „Vreme“ u kome se nije o zabrani „Atlantisa“ pisalo, baš kao Malavrazić „Politiku“, da ne bi direktno polemisao argumentima u medijima i sa autorima i slušaocima koje nipodaštava („marginalci“). Posebno je nespretno spojio pisanje veb-novina „Balkan Magazin“ i interesovanje lista „Svedok“.

Ovde bih autoru ukazao da su sva domaća udruženja novinara, kao i Međunarodna asocijacija novinara, nedavno pisali predsedniku Republike o neslobodi medija. Zato je prostor za manipulaciju u sferi informisanja tako veliki.

To mi marginalci i te kako osećamo i iskreno mislimo da se time ukida i poslednji ventil. Pri tom smo, po Raduloviću, „hitlerovsko kvislinški“ nastrojeni.

A tek kad govori o slučaju „Račak“. E, tu je autor u pravu. Priznajem, žrtva je marginalca koji je slušajući „Atlantis“ došao na ideju da se štampa knjiga „Politika genocida“, autora E. S. Hermana i D. Petersona sa predgovorom Noama Čomskog. Tu je objašnjeno da je „Račak“ mitski genocid. Postavljena je i zamka sa posvetom srpskog izdanja izdajnicima Srbije i obelodanjeno da se do ideje za izdavanje knjige došlo slušanjem „Atlantisa“.

A onda je sve počelo. Prvo je reagovao poslanik koji je predlagao da se u Rezoluciju o Srebrenici ubaci reč – genocid. Pitao je da li se posveta odnosi na njega. Drugi je reagovao gl. urednik „Politike“, zaustavivši beogradsko izdanje dok se prikaz knjige ne izbaci iz novina. Treći je bio prof. Mićunović, a uloga rukovodstva radija je da nekako „opere“ i sebe i svoje gazde.

Nisu oni za dijalog. Oni hoće da se vidi da su reagovali, makar u medijima gde polemike nije ni bilo.

Ubeđen sam da je medijski mrak gušći nego u doba Miloševića. Rečnikom autora – crno je mnogo belje, a belo je mnogo crnje. Zato je za nas, slušaoce „Atlantisa“, on toliko važan, ma kako nas ponižavali, „kontrolišući sadržaj koji nam se šalje“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure