img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sve je tu nacionalno

25. март 2009, 14:36 Aleksandar Latković, prvi violončelista Beogradske filharmonije
Copied

"Šta je tu nacionalno"; VREME 950

Pročitao sam gorak i bezrazložno ljutit tekst Rajka Maksimovića, profesora FMU-a u penziji. Dotakao bih se delova tog teksta koje jedan muzičar, iz svoje perspektive, sedeći za pultom najelitnijeg ansambla u zemlji, naročito smatra neprihvatljivim.

S obzirom na to da je uvaženi profesor glasno i gnevno ispisao redove sa toliko neistina, i to baš o koncertima koje je propustio i koje propušta, evo prilike da se umesto ljutnje malo bolje upoznamo sa programom Filharmonije koja, kako ćemo videti, jeste nacionalna. Pogledajmo prvi sledeći program: 3. aprila koncert Filharmonije počeće poznatom i često izvođenom kompozicijom Memento Milana Mihajlovića. Pomenuo bih i remek-dela srpske umetničke muzike koja će biti izvedena u ovoj sezoni, Hristićevu Ohridsku legendu, Uvertiru Vasilija Mokranjca i Pasakalju Ljubice Marić. U poslednjih nekoliko sezona izvođena su dela upravo onih srpskih stvaralaca koje je naš sagovornik imao želju da čuje u izvođenju Filharmonije, bila to Intima ili Svita za gudački orkestar Milojevića, Konjovićeva Velika čočečka igra iz opere Koštana, Prvi koncert za orkestar, Prva simfonija i Divertimento Dejana Despića, zatim prva izvođenja kompozicija naših autora mlađe generacije, Aleksandre Vrebalov, Ivana Brkljačića i Aleksandra Sedlara, kao i nove kompozicije eminentnih srpskih autora poznatih van naših granica kao što su Isidora Žebeljan, Vuk Kulenović ili Zoran Erić. Očigledno je, dakle, da su autoru članka „Šta je tu nacionalno“ promakla upravo ona imena srpskog stvaralaštva za koja tvrdi da programima Filharmonije nedostaju. Ona su tu, filharmoničari ih, kada se god za to ukaže prilika, izvode na visokom umetničkom nivou, bilo da se radi o međunarodnim gostovanjima, festivalima kakvi su BEMUS i Tribina kompozitora ili neki od redovnih koncerata filharmonijske sezone.

Ali to nije sve. Zašto da u ovom podsećanju ne pomenemo srpske dirigente najmlađe generacije, poput Premila Petrovića ili Aleksandra Markovića, koji su u bliskoj prošlosti po više puta stali pred muzičare Filharmonije? Za dirigentskim pultom bili su i Bojan Suđić i Darinka Matić-Marović, a pitam se kako je moguće da neko ko navodno prati muzički život u Beogradu nije prisustvovao koncertu Filharmonije kojim je dirigovao Mladen Jagušt za svoj osamdeseti rođendan? Da li je dovoljno nacionalno imati u sezoni soliste kao što su naša mlada i uspešna violončelistkinja Maja Bogdanović, vanserijski pijanista Aleksandar Madžar, da ne spominjem takve zvezde kao što su Gordan Nikolić, Željko Lučić ili Stefan Milenković? Takođe, imam utisak da je veoma nacionalno ako jedan ozbiljan orkestar kao što je Filharmonija poveri s vremena na vreme solističke deonice i svojim najistaknutijim članovima, dakle umetnicima koji karijere grade u granicama ove zemlje!

Uostalom, nisu li baš filharmoničari ti koji su, kao najbolji profesionalni muzičari u državi, konstantno pozivani da i van okvira svog matičnog orkestra izvode premijere dela domaćih autora na festivalima savremene muzike u zemlji i van nje?

Šta je tu nacionalno? Mislim da je primera više nego dovoljno.

Jasno bih podvukao i to da nacionalni orkestar jednog evropskog glavnog grada ne treba i ne sme da ima programe koji se prvenstveno i isključivo baziraju na promociji muzike domaćih autora. Ne treba mešati ciljeve ozbiljnog državnog orkestra bilo koje zemlje, pa ni ove, sa programima kakve imaju kulturnoumetnička društva i usko specijalizovani ansambli. Produkcija, menadžment i međunarodni umetnički odbor Beogradske filharmonije prave izbor solista, programa i dirigenata vodeći se pre svega kvalitetom i, birajući među domaćim i inostranim umetnicima one najinteresantnije, upravo uspevaju da i orkestru i publici pruže sve bolje i atraktivnije koncertne sezone. Napori koji se ulažu da se od ovog orkestra stvori nacionalni kulturni proizvod, koji bi bio ambasador Srbije, ne ostaju bez rezultata. Beogradska filharmonija je ponovo na koncertnim podijumima Evrope, promovišući i te kako i dela srpskih kompozitora u muzičkim centrima.

Slažem se, Beogradska filharmonija je naš najbolji orkestar. I nacionalni, po svim merilima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure