img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta su to tvorevine

01. фебруар 2012, 23:51 Dušan Matić
Copied

"Slučaj proletera Boleta"; VREME 1099

Istorija filozofije kaže da čovek postaje slobodan tek kada spozna da apsolutne slobode nema. Sloboda, istina, dobro(bit) i pravda bi trebalo da su ideali kojim se rukovodi svaki čovek i društvo kojem pripada. Ja sam služio vojni rok u Sarajevu daleke 1981/82. godine. Sarajevo je 1982. godine bilo veliko gradilište koje se pripremalo da organizuje predstojeće zimske olimpijske igre. U višenacionalnom i multikonfesionalnom Sarajevu, zvanično se govorilo srpsko hrvatskim

ili hrvatsko srpskim jezikom. Dnevne novine „Oslobođenje“ su štampane sa latiničnim i ćiriličnim tekstovima u istom izdanju, pomešano. O slobodi se i tada pisalo i diskutovalo kao i danas. Ali imao sam utisak da su svi domaći bili jedinstveni kada su sarajevsku olimpijadu branili od nedobronamernih Austrijanaca, kojima se sve to činilo kao opasan konkurent njihovom prepoznatljivom brendu „Alpski turizam i zimski sportovi“.

Danas, posle skoro 30 godina, na prostorima bivše SFRJ postoji šest priznatih i jedna „nepotpuno“ priznata država (još je neizvesno da li će se na tom stepenu razdvajanja i stati), kao rezultat višeetapnog građanskog rata izazvanim unutrašnjim problemima i uz svesrdnu pomoć spoljnih neprijatelja i prijatelja (zavisno od „ugla gledanja“). Niko još nije uspeo da utvrdi čiji doprinos je bio veći, mada se mnogi sami prozivaju i prepoznaju. Pošto narodi SFRJ nisu mogli da žive više zajedno, zemlja se raspala. Međutim, neki od naroda su ipak „dobrovoljno“ morali da nastave suživot u istoj ali novoj državi.

To su ti prijatelji i/ili neprijatelji uredili ili naredili, kako već.

Zvanični podaci o žrtvama u Republici BiH danas postoje, ali se razmere etničkih promena (ili kako češće žele da kažu „čišćenja“) ne znaju zato što popisi stanovništva nisu završeni u svim delovim države. Tvorevine, kako se kaže u tekstu (ili se misli samo na Republiku Srpsku), tako su nastale kao kompromis svakojakog zemešeteljstva realnosti na terenu i prijateljsko-neprijateljskih interesa.

Po nekom pravilu sloboda započinje sa slobodom izbora ili pravom na slobodni izbor. Takav izbor ne bi trebalo da ugrožava nijedan od ostalih ideala istine, dobra i pravde. Ako je već pomenut civilizacijski iskorak, on bi, valjda, trebalo da podrazumeva i još neka civilizacijska dostignuća. Na primer, pravo na pravični sud za optuženu grupu u Boriku. Na kraju da dodam još nešto u vezi sa etničkim promenama sa početka mog komentara. Nemam utisak da su „tvorevine“ išta više ili manje zaslužnije da postoje po pomenutom principu ili da postoje razlozi za to da bilo ko i bilo koliko puta ima gore mišljenje o njima ili bilo kojoj od njih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure