img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta je tu nacionalno

18. mart 2009, 14:44 Rajko Maksimović, kompozitor, prof. FMU-a u penziji
Copied

"Ko, kako i koliko"; VREME 949

Pročitao sam Tasovčev intervju u poslednjem broju „Vremena“, a povodom njegove ostavke na mesto direktora Beogradske filharmonije, pa bih imao ponešto da dodam, tj. da komentarišem. Najpre o samom aktu ostavke: pred kraj teksta on kaže: „Međutim, nije ovde reč samo o mojoj ostavci. Usvajanje ili neusvajanje ostavke ne znači ništa. Ovde je pitanje rešavanja problema.“ Po ovome ispada da je ta ostavka blef?

Tasovac na nekoliko mesta u tekstu sebe naziva „Direktorom uspešne nacionalne institucije“ i zalaže se za utvrđivanje državne kulturne politike. Delimično se slažem i sa jednim i sa drugim stavom, ali bih onda postavio i pitanje: A kakva je kulturna politika te naše „nacionalne institucije“? Pokazaću da je ta politika takva, kao da se radi o privatnoj filharmoniji, a ne nacionalnoj! Sa BF zbilja, nastupaju inostrani (svetski) dirigenti i solisti i to svakako doprinosi njihovom ugledu i rejtingu. Ali zašto sa njom ne nastupaju i naši dirigenti, naši instrumentalni/vokalni solisti, zašto na programima nema muzike naših kompozitora??? Da li se nacionalnost te institucije ogleda samo u tome što u njoj nema Kineza ili Japanaca, odnosno što je „na jaslama“ republičkog budžeta ili naprotiv – upravo u odgovorima na gornja tri pitanja?

Tasovac zove dirigente iz belog sveta, takođe često i Uroša Lajovica iz Slovenije/Beča (bio je šef-dirigent četiri-pet godina), ali zašto baš nikada ne pozove i naše izvrsne dirigente – Bojana Suđića, Stanka Šepića, Mladena Jagušta, a mlađe i da ne pominjem?

Prošle godine je sa Filharmonijom nastupio Gordan Nikolić, koji je došao iz Londona, i koji je svetski violinista. Ali zašto ne pozove i nekog našeg odavde (a ima ih puno i to izvrsnih!), da mu pomogne, da krene Gordanovim putem?

Tasovac prigovara da se neracionalno troši. I tu se slažem sa njim. Ali ja bih podsetio i Tasovca, a naročito našu javnost na „Konkurs Beogradske filharmonije“ (u stvari: Tasovčev!), koji je bio raspisan krajem 2007, sa nagradom od 3000 evra a na temu: „Zašto ne volim srpsku savremenu umetničku muziku„. Ne znam, da li, i koliko je „radova“ prispelo i da li je „nagrada“ dodeljena, ali je njegova štetočinska namera svakako obnarodovana. Najpre pitanje: Odakle 3000 evra? Zašto ih nije upotrebio da podigne plate muzičarima, makar jednokratno? Ali ne. Prevagnula je njegova mržnja prema našoj nacionalnoj muzičkoj kulturi (koju on, u stvari, i ne poznaje!). On se u tom „konkursu“ okomio na našu savremenu umetničku muziku, ali na programima Filharmonije nema ni naše baštine – Hristića, Konjovića, Milojevića, Slavenskog, Ljubice Marić, Rajičića, Vasilija Mokranjca.

Tasovac govori da je naša Filharmonija „evropski uspešna“ i da bi država trebalo „da stane“ iza nje, kao nacionalne institucije, pa čak i da je „Nacionalna filharmonija jedno od bitnih obeležja državnosti“. Pa lepo. Ali dok se u našim pozorištima igraju komadi od Sterije i Nušića do Duška Kovačevića i Biljane Srbljanović, Tasovcu se gadi od naše muzike, naših dirigenata i naših solista, ali ipak pretenduje da bude favorizovan kao nacionalna institucija!

On pominje nacionalne filharmonije „u okruženju“ i tvrdi da su tamo bolje plaćeni. Da, kako koji. Ali oni (Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Grčka, Albanija) upravo postupaju kako im naziv nalaže: tamo su pretežno domaći dirigenti i solisti, a na programima se pored svetskog repertoara, promoviše i dokazana, vredna domaća muzika. Takvi i treba da budu bolje plaćeni i od države podržani.

Tačno je da je Beogradska filharmonija naš najbolji orkestar. Ali postoje i orkestar i hor RTS-a, koji su u stalnom napretku (posle teške krize tokom devedesetih) i koji imaju naše dirigente, izvode i snimaju našu muziku, a plaćeni su daleko slabije od Filharmonije! I to je, svakako, problem; po meni – još veći.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure