img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reakcija koju je tražio urednik

02. март 2011, 19:31 Čedomir Antić
Copied

"O razlici između morona i građana"; VREME 1051

Nema potrebe da na bilo kakav način odgovorim na tekst „filozofa i urednika“ iz Beograda objavljen u „Vremenu“ br. 1051 od 24. februara 2011. godine na stranama 30 i 31.

Urednik „Vremena“ me je zamolio da napišem tekst o političkim pravima srpskog naroda u okolnim državama i prilikama u tim krajevima pred popis. Sada me je pozvao da odgovorim na paškvilu čiji sadržaj očigledno podržava i uredništvo, pošto u suprotnom tako neutemeljen tekst ne bi objavili na tom mestu, baš kao što ne bi u naslov stavili potpuno neumesno i nepristojno poređenje između kriminalaca i zaostalih ljudi čiji je mentalni nivo na nivou uzrasta između 8 i 12 godina. U Srbiji hiljade porodica žive sa decom koja će ostariti, a nikada neće biti samostalni, odrasli građani. Oni svakodnevno trpe medijsku i drugu torturu mrzitelja koji ne mogu da zamisle da neko misli drugačije od njih, a ne daj bože da ne bude u pravu, a da nije mentalno zaostao. Još veći problem je što ti loši ljudi svoje neistomišljenike istovremeno toliko dehumanizuju da tvrde kako se tako „mentalno zaostali“ kreću u „čoporima“. Sramotno je što je uredništvo „Vremena“ prihvatilo tako nepristojan naslov i tekst.

Biće da g. Žarković misli da bi trebalo da objašnjavam kako sam postavljao razliku između, recimo, Dobrice Ćosića i dr Latinke Perović, ili između Đorđa Vukadinovića i dr Ivana Čolovića, a ne između doc. dr Žarka Koraća i nekog od rušitelja ambasada, ubica Brisa Tatona ili vođa ekstremnih organizacija. Zašto bih se pravdao za sasvim neumesno i ostrašćeno podmetanje?

Prava nacionalnih zajednica, bilo da su manjinske ili većinske, određeno je državnim zakonima i međunarodnim konvencijama. Zašto bih to posebno objašnjavao nekome ko ne razume ili ne želi da razume jedan veoma jednostavan tekst pisan na njegovom maternjem jeziku?

Ako je u Makedoniji nedemokratski režim uspostavio crkvenu organizaciju koju ne priznaje niti jedna pravoslavna crkva, ako srpski sveštenici i vladike nemaju pravo da u mantiji stupe na tlo BJRM (čak ni kada putuju za Grčku), konačno ako je arhiepiskop Jovan VI, prema mišljenju međunarodnih organizacija, žrtva državnog progona…, kako nekome mogu objasniti da je neuljudno tvrditi kako je „i MPC pravoslavna crkva“, te da „Makedonci nisu prešli u budizam“?

Naposletku, da li je potrebno da nekome ko tvrdi da je obrazovan objašnjavam brojne dimenzije razlike između šovinizma, nacionalizma i patriotizma?

Za svim tim nema potrebe.

Jedan čitalac poziva se na putnika iz XIX veka koji su tvrdili da bi se, u odsustvu uticaja iz Srbije, jezici Crnogoraca i Srba razlikovali koliko portugalski i španski? Kakav je to argument? Šta bi se dogodilo sa jezikom naroda raznih krajeva Francuske da nije bilo revolucije iz 1789. i iskustva iz XIX veka? Kada bi neko redakciji „Vremena“ poslao pismo u kome tvrdi da bi stanovnici centralne Bosne danas bili Srbi samo da nije bilo stoletne osmanske vladavine, odbili biste da ga objavite kao zavojevačko i šovinističko. Ovakva pisma, ipak, primate i objavljujete. Danas u Crnoj Gori 60 odsto stanovništva govori srpskim jezikom. Tako je posle skoro sedam decenija postojanja posebne, od Srbije jasno razdvojene, crnogorske republike. Ovaj procenat biće posle predstojećeg popisa verovatno znatno manji, pre svega zbog pritisaka države. O tome treba razgovarati: o ljudskim, građanskim i nacionalnim pravima. Pravo svakog naroda je legitimna tema. Ja se bavim pravima srpskog.

Odgovor glavnog urednika u narednom broju „Vremena„

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Vučić, čovek-orkestar

Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu

Filip Švarm

Komentar

Naprednjačka hapšenja i čistke: Samoodbrana ili ništa

Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj

Nemanja Rujević

Komentar

Režim uskraćuje istinu da je prsao

Na primeru izbora u Zaječaru i Kosjeriću se vidi da istina nije data, nego je zadata. Istina je zadatak koji građanin ispunjava. Ona se uvek osvaja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1797
Poslednje izdanje

Izbori u Kosjeriću i Zaječaru

Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati se
Moj dan u Kosjeriću

Ljudi koji drugim ljudima buše gume

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure