img
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prihod i elite

12. oktobar 2011, 17:58 Jovica Cvetković, Leskovac
Copied

"Oktobarska kolubarska bitka"; VREME 1083

Štiglic tvrdi da jedan odsto najbogatijih kontroliše 40 odsto društvenog bogatstva SAD. U pretprošlom broju „Vremena“ drugi nobelovac Robert Mandel tvrdi da je „Evropski socijalni model završen“. Između ova dva iskaza postoji nesporazum u slaganju, jer o kakvom se tu socijalnom modelu radi kada 99 odsto ljudi uživa 60 odsto društvenog bogatstva.

Od 1980-ih je na delu liberalna država. Za liberalnu državu se može svašta reći, ali najmanje da je socijalna. Ali se ipak desilo da je došlo do nesrazmernog zaduženja državnih budžeta praćenih konstantnim deficitima. Da li su to pojeli oni koji raspolažu sa onih 60 procenata društvenog bogatstva! Pre bih rekao da su u ovim „socijalnim“ budžetima najviše participirali oni koji njima upravljaju – direktno politička, indirektno i preduzetnička elita.

Dok prihodi ovih elita nadmašuju troškove koje prevaljuju na celokupno stanovništvo, funkcija društvenog blagostanja je održiva. Problem nastaje kada se odnos prihoda i troškova obrne, tada imamo negativnu funkciju društvenog blagostanja. Od oktobra 2008. ova negativna funkcija je izgleda na delu u većini zemalja. Da li je tome kriv „Evropski model socijalne države“?!

Kada pitate pobunjene Amerikance, oni će vam reći da je za sve kriva pohlepa Volstrita. Kada pitate Grke, oni će reći da su za sve krivi njihovi političari. I jedni i drugi pogađaju pravo u metu. Identifikovane su društvene elite koje imaju najviše koristi od socijalne države. Zato se uzajamno brane i opet posežu za „socijalnim budžetima“.

Radi se o tome da se pod firmom socijalne države raspodeljuje društveno blagostanje u korist onih koji donose odluke. Oni koji najviše plaćaju ne pristaju više na tu priču. Političke i preduzetničke elite će ovo ili shvatiti ili otići u istoriju. Kao što postojeći društveno-ekonomski sistem, koji živimo dva veka, polako odlazi u istoriju (Alen Turen, Nova paradigma, Službeni glasnik, 2011). Ili će se naći odgovor za ugroženu funkciju društvenog blagostanja ili će se sve zakonito završiti revolucijama.

Evropski model socijalne države izgleda ipak nije završen. Osim ako je Mandel mislio isto ono što o njemu misle upravljači liberalne države i tvorci ovakvog socijalnog modela. Takav model je stvarno završen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure