img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pera, Steva i Srbija

23. јануар 2008, 15:41 Miloš Jeremić, elektronskom poštom
Copied

"Kud svi, tu i mali Mujo"; VREME 889

Kada je neko svestan da mu je argumentacija jadna, pokušava da upotrebi argumentum ad verecundiam ili argument autoriteta, te se u tu svrhu potpiše sa svim svojim zvanjima (pri čemu mu titula neodoljivo podseća na Idi Aminovu) kako bi obeshrabrio svakoga kome bi palo na pamet nešto tako drsko kao što je kritika iznetih stavova. Onaj ko je siguran u svoje argumente to ne radi, potpisuje se samo svojim imenom. Među reakcijama čitalaca vašeg lista prepoznao sam imena mnogih univerzitetskih profesora koji su predavali i na mnogo prestižnijim univerzitetima od onog u Litvaniji, ali su se potpisali samo svojim imenom i prezimenom.

Dirljivi su pokušaji pristalica takozvane narodnjačke ili bolje turbo-folk koalicije da pokažu kako za Srbiju nije dobro niti potrebno da pristupi Evropskoj uniji, jer ima toliko divnih primera zemalja koje su van EU-a i ne pada im na pamet da joj se priključe. Kada su dotični shvatili da su primeri sa Norveškom i Švajcarskom nepristojno smešni, uhvatili su se nekih teritorijalno manjih država, jer im je izgleda teritorijalni princip mišljenja jedini prihvatljiv. Tako vaš vrli čitalac, docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija (izvinjavam se ako sam ispustio neko zvanje) uzima za primer Lihtenštajn, Andoru i San Marino pokušavajući da uspostavi analogiju između njih i Srbije. Hajde da se samo za trenutak podsetimo: analogija je zaključivanje po sličnosti zasnovana na skrivenom silogizmu čije su premise: ako A ima osobine P, Q, R i S, i ako B ima osobine P, Q i R, onda je verovatno da B ima i osobinu S, odnosno ako je Pera bogat, slavan, ružan i žene lude za njim, i ako je Steva bogat, slavan i ružan, onda je verovatno da i za Stevom žene lude. Naravno, analogija je vrlo nepouzdan oblik zaključivanja, posebno ako je ne sprovedemo dosledno, odnosno ako bismo zaključivali ovako: ako je Pera bogat, slavan, ružan i žene lude za njim i ako je Steva ružan, onda je verovatno da je i Steva bogat, slavan i da žene lude za njim (sic!).

Pogledajmo sada kako zaključuje gospodin docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija: Andora, San Marino i Lihtenštajn nisu u EU-u, male su teritorije i nemaju prirodna bogatstva, i u Andori, u San Marinu i Lihtenštajnu se dobro i bogato živi; Srbija nije u EU-u, male je teritorije i nema prirodna bogatstva, dakle u Srbiji se dobro i bogato živi. Gospodin dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija, pri tom zaboravlja da: Andora, San Marino i Lihtenštajn nisu devedestih godina vodile nekoliko ratova, Andora, San Marino i Lihtenštajn sarađuju sa međunarodnim institucijama, Andora, San Marino i Lihtenštajn su demokratske zemlje, Andora, San Marino i Lihtenštajn su pravne države, da ne nastavljam, dovoljno premisa da pobiju dijaboličnu konkluziju dragog nam gospodina docenta dr istoričara i filologa na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija. Ostao je još Vatikan, ni on nije u EU-u, hajde da pokušamo da uzmemo model Vatikana.

Naravno da ovaj paralogizam (ili možda sofizam) nije ono što uznemirava u pismu vašeg čitaoca (docenta dr itd.). Rečenica koja me je zaista uznemirila glasi: „Sve što je u EU-u zabranjeno tamo je dozvoljeno“, i mislim da je u toj rečenicu zaista pogođena suština protivljenja „turbo-folk koalicije“ ulasku u EU. Tako se dobija država sa onim što ovde očigledno nekome odgovara – partijski diktat, sputavanje slobode govora, favorizovanje primitivizma i prostakluka, degradacija intelektualaca, klerikalizacija, centralizam, korpucija…

Odgovor:

Dr Vladislav B. Sotirović

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure