img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr Tihomir Simić

Odela g. Boarova

13. новембар 2003, 00:10 Dr Tihomir Simić, Potpredsednik BK Grupe za medije
Copied

"Cena borbe"; "Vreme" br. 670

Protivno našoj praksi, prinuđen sam da ponovo prezentujem mišljenje, u odnosu na insistiranje gospodina Dimitrija Boarova, u prošlom broju vašeg lista, u spekulacijama i neistinitom predstavljanju podataka o formiranju i radu kompanije Mobtel:

Gospodin Dimitrije Boarov, iznoseći novu tezu o „opravdanosti“ svog bavljenja BK Grupom i Mobtelom, u rubrici „Pošta“ lista „Vreme“, pokušava da izbegne ličnu odgovornost za tedenciozno i neprofesionalno predstavljanje svega onoga što je poslovni rezultat višedecenijskog rada porodice Karić i hiljade zaposlenih u BK Grupi.

Pokušaj da se ponovo bez ikakvih dokaza insistira na navodnoj opravdanosti pozitivnih ocena sve 54 kontrole Mobtela u poslednje dve godine, koje su realizovale specijalizovane stručne službe nadležnih organa, po ko zna koji put je pucanje gospodina Boarova municijom od blata. Verovatno je najzad i on shvatio da je stvarno teško kritikovati činjenicu da je vrednost kompanije Mobtel u poslednjih devet godina dvanaest puta povećana. Posebno što je time uvećano i vlasništvo države i građana Srbije, jer je tržišna vrednost državnog dela Mobtela od 49 odsto, sa početnih nematerijalnih davanja od 65 miliona USD, danas porasla na preko 700 miliona evra. Ovo je tržišni pokazatelj, baziran na primeru slične kompanije u Bugarskoj, čija je tržišna vrednost nedavno procenjena na oko 1,6 milijardi USD.

Kako je to jedan od malog broja primera u našoj zemlji – da je neko u poslednjoj deceniji državno vlasništvo uvećao, a ne opljačkao i uništio, gospodin Boarov sa mukom pronalazi novi poligon za svoje streljačke veštine i prelazi u oblast sopstvenih intimnih analiza objektivne stvarnosti. Bez obzira na dubinu njegovih doživljaja, stvarnost je ipak samo jedna: da BK Grupa i njeni akcionari nisu već ranije, radeći na svetskom tržištu, stekli kapital i tada, 1994. godine, investirali ga u ratovima okruženoj i ekonomski izmučenoj Srbiji, sa ogromnim ličnim i poslovnim rizikom, još uvek bismo trpeli posledice tehnološkog mraka, koji smo sa mukom proterali sa ovog prostora – razvijajući prvo jednu, pa zatim drugu vrstu mobilne telefonije, internet, interaktivne servise, multimediju i sve drugo što nas je približilo i spojilo sa modernim svetom. Istovremeno, što gospodin Boarov nikada ne sme da zaboravi, poslujući po važećim zakonima i uredno plaćajući milijarde dinara poreza državi Srbiji. Upravo iz tih razloga Mobtel se od strane potencijalnih investitora i smatra prvoklasnim strateškim poslovnim partnerom, a za vrhunske poslovne rezultate gospodin Bogoljub Karić i Mobtel nagrađeni su najvišim svetskim priznanjima na polju biznisa.

Začuđuje istina da se gospodin Boarov nikada nije bavio činjenicom ko sačinjava kriminalni srpsko-montekarlovski lobi, koji je pokušao da prvo vanzakonskom likvidacijom Astra banke, a potom pod zaštitom prikrivenih centara moći nasilnim upadom u Mobtel, obezvredi ovu kompaniju, smanji njenu vrednost za više stotina miliona evra, a potom je otkupi i proda po duplo većoj ceni na svetskom tržištu. Taj mračni pokušaj otimačine, nezabeležen u civilizovanom svetu, svoj epilog najzad dobija i u pravnoj ravni – presudama suda kojima je poništena likvidacija Astra banke. Znači, gospodin Boarov se nikada nije bavio onima koji su švercovali alkohol, naftu i derivate, cigarete, trgovali oružjem i finansirali paravojne sastave, opljačkali građane Srbije kroz piramidalno bankarstvo i krađu stare devizne štednje, mešetarili državnim fondovima, koristili monopolske kontingente za uvoz i izvoz robe, kupovali devize po povlašćenom kursu od NBJ, već se tedenciozno bavi onima koji sve to nikada nisu radili. Nama je odgovor poznat, jer vrlo dobro znamo kakva je odela gospodin Boarov nosio pre početka svog aktivnog pisanja protiv BK Grupe i njenih akcionara, a kakva je počeo da nosi nakon toga.

No, sve to izgleda nije dovoljno – pa gospodin Boarov sebi dozvoljava i igru navodnicima kada pominje Arbitražni sud u Cirihu i dalje aludirajući na validnost dokumenata o osnivanju Mobtela i nadležnosti za rešavanje sporova osnivača. Dopadalo se to gospodinu Boarovu ili ne, na osnovu pomenutih osnivačkih dokumenata (član 8, aneksa Ugovora o osnivanju), ZA SVE SPOROVE IZMEĐU OSNIVAČA JE ISKljUČIVO NADLEŽAN ARBITRAŽNI SUD TRGOVINSKE KOMORE U CIRIHU – ŠVAJCARSKA. Osnivačka dokumenta Mobtela nisu pravljena specijalno za tu priliku, već predstavljaju originalnu matricu prethodnog već potpisanog ugovora, koji je otkazala američka kompanija nakon uvođenja sankcija našoj zemlji.

Kako ni u ovom slučaju gospodin Boarov, po već ustaljenoj praksi, nije ispoljio elementarno poštovanje profesije i zamolio nas da ga upoznamo sa dokumentima i predočimo činjenice, sve svoje izrečene stavove po ovom pitanju, kao i po pitanjima ranijeg tedencioznog predstavljanja pozicije Astra banke, pri čemu je bogato trošio naslovne strane nedeljnika „Vreme“ prezentujući neistine – moraće ipak da sve to dokaže tamo gde je i mesto, na sudu. Nažalost, svi mi, građani Srbije, plaćaćemo odštete, kojima će se morati kompenzovati Astra banka, gde je iznos štete 350 miliona USD, dok u predmetu Mobtela šteta naneta njegovom blokadom iznosi više od 600 milona evra. Kada se na to dodaju i arbitražni postupci, koji se vode pred međunarodnim sudovima oko ICN Galenike, Beopetrola, beogradskog Parking servisa, Sartida i Telekoma Srbija – nije teško shvatiti da će nas prikriveni centri moći, sa svojim predanim lokalnim saradnicima, zadužiti za milijarde dolara, koje će i naša deca morati otplaćivati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure