img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje

Neto dobitnici međ sirotinjom

22. januar 2014, 16:34 Nemanja Rujević
Copied

"Nepravedna cena obrazovanja", "Vreme" 1202

Stvari, piše u prošlom broju „Vremena“ Dušan Pavlović, stoje otprilike ovako: deca iz nižih slojeva društva nemaju „radne navike“ jer im roditelji ne „izgrađuju ukus kompatibilan sa zanimanjima za koje je neophodno više obrazovanje“. Stoga deca iz nižih slojeva imaju manje šanse da uopšte studiraju, a ako studiraju, onda će teško ući na budžetska „besplatna“ mesta. O ovome postoje oprečne studije – neke potvrđuju tezu da kućni budžet najviše utiče na obrazovanje dece, dok druge tvrde da je značajniji faktor obrazovanje roditelja. Ali uzmimo da je Pavlovićeva tvrdnja – uz veliki broj izuzetaka – tačna, dakle da iz boljestojećih porodica dolaze bolji učenici koji imaju veće šanse da studiraju o trošku države.

Oni finansijski manje obdareni („manje sposobni da svoju sreću ostvare u tržišnim uslovima“) u toj situaciji su osuđeni da „dva puta plaćaju školovanje – jednom za tuđu, drugi put za svoju decu“. Prvi put kroz poreze od kojih država finansira budžetsko studiranje, drugi put plaćanjem paprenih školarina za vlastitu decu („oko 1000 evra, na nekim fakultetima i više“, recimo Arhitektonski je rekorder sa školarinom od preko 2000 evra). Takve Pavlović naziva „neto gubitnicima države blagostanja“.

Ko su onda neto dobitnici? Pa „srednji i viši slojevi“, razume se. A ko su ti srednji i viši slojevi čija deca, kako predlaže Pavlović, ne bi trebalo da studiraju o trošku države jer roditelji „imaju novca da plate školarine“? Pa svi oni, čitamo u zagradi, koji zarađuju „između minimalca i 2/3 prosečne zarade“. I onda tu stanem, počeškam se po temenu i proverim da li lični stav Dušana Pavlovića čitam u „Vremenu“ i da li se on odnosi na srpsko društvo, ili možda čitam „Cajt“ pa je reč o nemačkom društvu? Ne, ipak je Srbija u pitanju.

A u toj Srbiji je prosečna plata 400 evra, pa su one dve trećine prosečne zarade (koje su prema Pavloviću granica nižeg i srednjeg sloja) ogromnih, nepotrošivih 270 evra. Radujte se svi koji imate toliko ili malo više, jer niste više puka gologuza sirotinja, nego ste unapređeni u srednju klasu. Sa dve plate od 270 evra (mada je sa nezaposlenošću od 30 odsto jednako verovatno da je jedan roditelj nezaposlen) vi svakako možete da plaćate studije svoje dece sami. Ta vi godišnje imate čitavih 6480 evra đuture, takoreći neto!

I sedne onda otac iz provincije za kuhinjski astal da računa, 1000 evra školarina, nije to mnogo, pa „univerzitetsko znanje je roba“, još 200 evra za nastavni materijal, da se profesori ne ljute što dete nije kupilo originalnu knjigu nego ide po fotokopirnicama, pa mesečno 100 evra za sobicu u Beogradu (jer ko nije na budžetu u studentski dom ne može), još 150 evra da mi dete ima za paštetu i supu iz kesice (jer bez budžeta nema ni studentske menze), podvuče crtu, teško uzdahne i kaže: „Dobro da sam bar taj srednji sloj, kako li je onima iz nižeg!“ Pa onda pita svog sina, uzdanicu i budućeg studenta: „A šta ti ono beše hoćeš da studiraš?“ Na to će sin: „Arhitekturu, tata.“

Tako se promišljanje Dušana Pavlovića o pravednijim školarinama pretvara u neoliberalno razdvajanje sirotinje na dva dela. I to nije sve. Pišući o idealu socijalne države, Pavlović je podmetnuo i argument koji tu ne sme da spada: to je fraza o znanju kao robi, koja treba da se skupo plati pa makar i u zemlji u kojoj diploma svršenom studentu najčešće služi da mu majka pusti suzu radosnicu. Samo što ozbiljne države blagostanja ne tretiraju znanje kao hleb ili golf dvojku, nego kao neotuđivo pravo svakog – besplatno. Razvrstavanje u kaste tu nema šta da traži.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure