img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje

Neto dobitnici međ sirotinjom

22. јануар 2014, 16:34 Nemanja Rujević
Copied

"Nepravedna cena obrazovanja", "Vreme" 1202

Stvari, piše u prošlom broju „Vremena“ Dušan Pavlović, stoje otprilike ovako: deca iz nižih slojeva društva nemaju „radne navike“ jer im roditelji ne „izgrađuju ukus kompatibilan sa zanimanjima za koje je neophodno više obrazovanje“. Stoga deca iz nižih slojeva imaju manje šanse da uopšte studiraju, a ako studiraju, onda će teško ući na budžetska „besplatna“ mesta. O ovome postoje oprečne studije – neke potvrđuju tezu da kućni budžet najviše utiče na obrazovanje dece, dok druge tvrde da je značajniji faktor obrazovanje roditelja. Ali uzmimo da je Pavlovićeva tvrdnja – uz veliki broj izuzetaka – tačna, dakle da iz boljestojećih porodica dolaze bolji učenici koji imaju veće šanse da studiraju o trošku države.

Oni finansijski manje obdareni („manje sposobni da svoju sreću ostvare u tržišnim uslovima“) u toj situaciji su osuđeni da „dva puta plaćaju školovanje – jednom za tuđu, drugi put za svoju decu“. Prvi put kroz poreze od kojih država finansira budžetsko studiranje, drugi put plaćanjem paprenih školarina za vlastitu decu („oko 1000 evra, na nekim fakultetima i više“, recimo Arhitektonski je rekorder sa školarinom od preko 2000 evra). Takve Pavlović naziva „neto gubitnicima države blagostanja“.

Ko su onda neto dobitnici? Pa „srednji i viši slojevi“, razume se. A ko su ti srednji i viši slojevi čija deca, kako predlaže Pavlović, ne bi trebalo da studiraju o trošku države jer roditelji „imaju novca da plate školarine“? Pa svi oni, čitamo u zagradi, koji zarađuju „između minimalca i 2/3 prosečne zarade“. I onda tu stanem, počeškam se po temenu i proverim da li lični stav Dušana Pavlovića čitam u „Vremenu“ i da li se on odnosi na srpsko društvo, ili možda čitam „Cajt“ pa je reč o nemačkom društvu? Ne, ipak je Srbija u pitanju.

A u toj Srbiji je prosečna plata 400 evra, pa su one dve trećine prosečne zarade (koje su prema Pavloviću granica nižeg i srednjeg sloja) ogromnih, nepotrošivih 270 evra. Radujte se svi koji imate toliko ili malo više, jer niste više puka gologuza sirotinja, nego ste unapređeni u srednju klasu. Sa dve plate od 270 evra (mada je sa nezaposlenošću od 30 odsto jednako verovatno da je jedan roditelj nezaposlen) vi svakako možete da plaćate studije svoje dece sami. Ta vi godišnje imate čitavih 6480 evra đuture, takoreći neto!

I sedne onda otac iz provincije za kuhinjski astal da računa, 1000 evra školarina, nije to mnogo, pa „univerzitetsko znanje je roba“, još 200 evra za nastavni materijal, da se profesori ne ljute što dete nije kupilo originalnu knjigu nego ide po fotokopirnicama, pa mesečno 100 evra za sobicu u Beogradu (jer ko nije na budžetu u studentski dom ne može), još 150 evra da mi dete ima za paštetu i supu iz kesice (jer bez budžeta nema ni studentske menze), podvuče crtu, teško uzdahne i kaže: „Dobro da sam bar taj srednji sloj, kako li je onima iz nižeg!“ Pa onda pita svog sina, uzdanicu i budućeg studenta: „A šta ti ono beše hoćeš da studiraš?“ Na to će sin: „Arhitekturu, tata.“

Tako se promišljanje Dušana Pavlovića o pravednijim školarinama pretvara u neoliberalno razdvajanje sirotinje na dva dela. I to nije sve. Pišući o idealu socijalne države, Pavlović je podmetnuo i argument koji tu ne sme da spada: to je fraza o znanju kao robi, koja treba da se skupo plati pa makar i u zemlji u kojoj diploma svršenom studentu najčešće služi da mu majka pusti suzu radosnicu. Samo što ozbiljne države blagostanja ne tretiraju znanje kao hleb ili golf dvojku, nego kao neotuđivo pravo svakog – besplatno. Razvrstavanje u kaste tu nema šta da traži.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure