img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr Milo Jovanović

Nekoliko pitanja običnog čitaoca „Vremena“

07. новембар 2002, 00:05 Dr Milo Jovanović
Copied

Moj prilog sastoji se iz nekoliko pitanja građaninu S. Popoviću i nekoliko primedbi redakciji „Vremena“. Ali, najpre, pitanja za građanina Popovića:

Prvo, u „Vremenu“ br. 613, str. 63, na pitanje novinara „Dana“: „Mnogi u Beogradu misle da si ti još uvijek vlasnik ‘Vremena’?“, vi odgovarate: „Nisam više. Kad sam pošao u Ameriku ‘Vreme’ sam prepustio svom sinu Borisu!“ Građanine Popoviću, ja vam verujem da je „Vreme“ vaše porodično vlasništvo (moram priznati da to nisam znao, a nisam o tome ni razmišljao). Pa ako je tako, zašto vi i vaš sin Boris ne otpustite neposlušne novinare: D. Žarkovića, S. Cerovića, N. Stefanovića, M. Miloševića i ine? Zašto se bakćete s njima i njihovim stavovima ako oni neće da slušaju? Ako oni pišu ono što misle da je ispravno, a ne ono što vi mislite? Moram priznati da sam se slatko nasmejao vašoj tvrdnji „dosadno mi je da idem po gradu i da me ljudi pitaju: ‘Šta je to sa Stojanom?’“ Možete li nam kazati koliko je tih ljudi – makar približno. Da li je to neki red koji jedva čeka da Vas vidi i da pišta „Šta je to sa Stojanom?“. Javite gde se to čeka pa da i ja stanem u red ne da vas nešto pitam, nego da vidim kako izgledate. Ja mislim da je Stojan punoletan, da mu vi niste ni staratelj, a ni otac. (Njegov otac se zvao Komnen)!

Drugo, u istom broju „Vremena“, str. 64, iznosite mišljenje savetnika g. Koštunice da ćemo ako osude Miloševića, mi platiti ratnu štetu i da će ona pasti na leđa „… generacije nevinih ljudi koje u tome nisu učestvovale“. Na ovu misao vi reagujete na sledeći način: „Pa, šta? Pa, nego. Je li ti misliš – pitam ga – da su svi oni Nijemci koji su nam plaćali ratnu štetu krivi? Ako smo to umjeli da od Nijemaca tražimo ratnu štetu, umjet ćemo, valjda da sve ovo platimo“. Građanine Popoviću, pitam vas otvoreno sledeće: 1) Uz svu ljubav ili mržnju prema Miloševiću, je li on Hitler? 2) Jesu li Srbi pod Miloševićem učinili toliko zla koliko Nemci pod Hitlerom? i 3) Najvažnije, nađite ijednog Nemca koji je tražio da Nemci treba da plate ratnu štetu?

Treće, ozbiljne novine „Vreme“ i ozbiljni novinari (M. Milošević) ponekad pišu zakukuljeno zamumuljeno tako da običan čitalac, kakav sam ja, može da pogrešno protumači ono što je napisano. U „Vremenu“ piše (str. 61, br. 613): “ (…) Sad posle svega izjavljuje kako je on još onomad, 1998. primetio da smo svi mi u Srbiji, pa i ‘Vreme’ potonuli u antialbanski rasizam. Kad se već afirmisao kao zagovornik NATO intervencije kao korisnog leka, potpisnik peticija itd., kad izgore od doslednosti, što još 1999. ne dade našu adresu tamo gde treba pa da i mi završimo kao oni u Aberdarevoj?“ Pitam vas, građanine Popoviću, da li stvarno mislite, ali, stvarno, da nas je trebalo sve pobiti? I malu Milicu iz Batajnice i matematičkog genija, Sanju na mostu u Varvarinu? Ja se iskreno nadam da vi ne mislite tako crno i da su vas pogrešno shvatili, da vašu veliku, misionarsku misao – jednostavno nisu razumeli!

Četvrto, jedno banalno pitanje: na strani 63 vi kažete: „Onda pomislim: ne živim tu, živim 5000 kilometara daleko…“ A na str. 65. istog br. 613 kažete: „Posmatrao sam taj 5. oktobar s udaljenosti od 10.000 kilometara!“ Građanine, ako nije neka tajna: gde ste vi živeli jer, prema ovim izjavama, vi ste drugi put bili dva puta udaljeniji od Jugoslavije!

Peto, jedno suštinsko pitanje: kad bi moglo biti da se na vašem visokom i mudrom čelu pročita ono što mislite, pišete i govorite, ima li prodavnice – ne u Srbiji ili Jugoslaviji, nego na Zemljinoj kugli, dakle, ima li prodavnice gde bi građaninu koji misli da je toliko kriv – sav njegov narod, da mora da plati ratnu štetu i kao pride da ga pobiju bombama? Da li bi mogli kupiti hleb i mleko? Ako tako stvarno mislite, građanine Popoviću, to nije STRAŠNO, to je STRAVIČNO!

Primedbe na ponašanje redakcije „Vremena“ su sledeće:

Prva, redakcija „Vremena“ nije se smela upustiti u polemiku sa S. Biserko iz prostog razloga što je „Vreme“ institucija, a gđa Biserko je pojedinac. Bez želje da ikoga povredim, ali moram postaviti pitanje: šta bi bila i ko bi znao da postoji S. Biserko da nije bilo naših muka i „njenih“ para? S. Biserko je imala neke (nečije) pare i delila ih po svom nahođenju. Uz dužni respekt za njenu ličnost, ako je redakcija imala potrebu da polemiše s njenim izjavama, da sam ja, ne daj Bože, bio urednik „Vremena“ gđu Biserko slikao bih s lica i naličja, štampao sve šta je rekla o „Vremenu“ i to objavio i komplet nedeljnika „Vreme“ u poslednjih nekoliko godina poslao njenim šefovima, pa neka oni nađu taj šovinizam ili ne znam šta je ona kazala. Možda nisam u pravu, pa vas molim, objavite koje je škole završila S. Biserko, koja akademska zvanja ima: magistar ili doktor i kojih nauka, koje je radove objavila, o čemu je pisala i gde je to objavljeno? Gđa Biserko je impresivnija da se vidi nego da se čuje na TV ekranima!

Što se tiče N. Kandić, mogu da primetim da je njena svaka treća reč „znači“, a ličnost s takvim bogatstvom sopstvenog jezika nije partner „Vremena“ da s njom polemiše.

Druga, bojim se da ćete mi zameriti, ali moram napisati da je moj utisak da se vi, svi zajedno, osim M. Miloševića, bojite, da vas je strah od građanina Popovića. Evo na osnovu čega tako zaključujem: 1) Najavili ste na radiju B92 njegov nastup, što nije slučaj s ostalim učesnicima. Pošto ja za njega nikad ranije nisam čuo, mislio sam da je to neko mlađi, politički ili ekonomski analitičar, i bio sam neprijatno iznenađen kad se on javlja u pismu čitalaca i svađa se sa redakcijom s kojom je bio prijatelj. Imam prijatelje sa kojima pijem penzionersku kafu i pitao sam ih znadu li oni ko je građanin Popović. Jedan je odgovorio da nikada nije čuo za to ime a drugi je čuo da postoji Srđa Popović i da je to bivši muž gđe V. Pešić. Ja moram da se izvinim obojici ako su to dva lica, ali ako s radi o istoj osobi, onda je on poznatiji kao bivši muž određene poznate dame nego kao osnivač „Vremena“.

Gospodo urednici, ja kao običan čitalac ne znam kakvo „muljanje“ postoji između vas u redakciji i vlasnika „Vremena“ – sina Borisa. Ali, ako u svakom broju moram da nađem velike misli građanina Popovića, jedan primerak „Vremena“ biće manje prodat što je, priznajem, veća šteta za mene kao redovnog, običnog, čitaoca nego za vas.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure