img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr Milo Jovanović

Nekoliko pitanja običnog čitaoca „Vremena“

07. novembar 2002, 00:05 Dr Milo Jovanović
Copied

Moj prilog sastoji se iz nekoliko pitanja građaninu S. Popoviću i nekoliko primedbi redakciji „Vremena“. Ali, najpre, pitanja za građanina Popovića:

Prvo, u „Vremenu“ br. 613, str. 63, na pitanje novinara „Dana“: „Mnogi u Beogradu misle da si ti još uvijek vlasnik ‘Vremena’?“, vi odgovarate: „Nisam više. Kad sam pošao u Ameriku ‘Vreme’ sam prepustio svom sinu Borisu!“ Građanine Popoviću, ja vam verujem da je „Vreme“ vaše porodično vlasništvo (moram priznati da to nisam znao, a nisam o tome ni razmišljao). Pa ako je tako, zašto vi i vaš sin Boris ne otpustite neposlušne novinare: D. Žarkovića, S. Cerovića, N. Stefanovića, M. Miloševića i ine? Zašto se bakćete s njima i njihovim stavovima ako oni neće da slušaju? Ako oni pišu ono što misle da je ispravno, a ne ono što vi mislite? Moram priznati da sam se slatko nasmejao vašoj tvrdnji „dosadno mi je da idem po gradu i da me ljudi pitaju: ‘Šta je to sa Stojanom?’“ Možete li nam kazati koliko je tih ljudi – makar približno. Da li je to neki red koji jedva čeka da Vas vidi i da pišta „Šta je to sa Stojanom?“. Javite gde se to čeka pa da i ja stanem u red ne da vas nešto pitam, nego da vidim kako izgledate. Ja mislim da je Stojan punoletan, da mu vi niste ni staratelj, a ni otac. (Njegov otac se zvao Komnen)!

Drugo, u istom broju „Vremena“, str. 64, iznosite mišljenje savetnika g. Koštunice da ćemo ako osude Miloševića, mi platiti ratnu štetu i da će ona pasti na leđa „… generacije nevinih ljudi koje u tome nisu učestvovale“. Na ovu misao vi reagujete na sledeći način: „Pa, šta? Pa, nego. Je li ti misliš – pitam ga – da su svi oni Nijemci koji su nam plaćali ratnu štetu krivi? Ako smo to umjeli da od Nijemaca tražimo ratnu štetu, umjet ćemo, valjda da sve ovo platimo“. Građanine Popoviću, pitam vas otvoreno sledeće: 1) Uz svu ljubav ili mržnju prema Miloševiću, je li on Hitler? 2) Jesu li Srbi pod Miloševićem učinili toliko zla koliko Nemci pod Hitlerom? i 3) Najvažnije, nađite ijednog Nemca koji je tražio da Nemci treba da plate ratnu štetu?

Treće, ozbiljne novine „Vreme“ i ozbiljni novinari (M. Milošević) ponekad pišu zakukuljeno zamumuljeno tako da običan čitalac, kakav sam ja, može da pogrešno protumači ono što je napisano. U „Vremenu“ piše (str. 61, br. 613): “ (…) Sad posle svega izjavljuje kako je on još onomad, 1998. primetio da smo svi mi u Srbiji, pa i ‘Vreme’ potonuli u antialbanski rasizam. Kad se već afirmisao kao zagovornik NATO intervencije kao korisnog leka, potpisnik peticija itd., kad izgore od doslednosti, što još 1999. ne dade našu adresu tamo gde treba pa da i mi završimo kao oni u Aberdarevoj?“ Pitam vas, građanine Popoviću, da li stvarno mislite, ali, stvarno, da nas je trebalo sve pobiti? I malu Milicu iz Batajnice i matematičkog genija, Sanju na mostu u Varvarinu? Ja se iskreno nadam da vi ne mislite tako crno i da su vas pogrešno shvatili, da vašu veliku, misionarsku misao – jednostavno nisu razumeli!

Četvrto, jedno banalno pitanje: na strani 63 vi kažete: „Onda pomislim: ne živim tu, živim 5000 kilometara daleko…“ A na str. 65. istog br. 613 kažete: „Posmatrao sam taj 5. oktobar s udaljenosti od 10.000 kilometara!“ Građanine, ako nije neka tajna: gde ste vi živeli jer, prema ovim izjavama, vi ste drugi put bili dva puta udaljeniji od Jugoslavije!

Peto, jedno suštinsko pitanje: kad bi moglo biti da se na vašem visokom i mudrom čelu pročita ono što mislite, pišete i govorite, ima li prodavnice – ne u Srbiji ili Jugoslaviji, nego na Zemljinoj kugli, dakle, ima li prodavnice gde bi građaninu koji misli da je toliko kriv – sav njegov narod, da mora da plati ratnu štetu i kao pride da ga pobiju bombama? Da li bi mogli kupiti hleb i mleko? Ako tako stvarno mislite, građanine Popoviću, to nije STRAŠNO, to je STRAVIČNO!

Primedbe na ponašanje redakcije „Vremena“ su sledeće:

Prva, redakcija „Vremena“ nije se smela upustiti u polemiku sa S. Biserko iz prostog razloga što je „Vreme“ institucija, a gđa Biserko je pojedinac. Bez želje da ikoga povredim, ali moram postaviti pitanje: šta bi bila i ko bi znao da postoji S. Biserko da nije bilo naših muka i „njenih“ para? S. Biserko je imala neke (nečije) pare i delila ih po svom nahođenju. Uz dužni respekt za njenu ličnost, ako je redakcija imala potrebu da polemiše s njenim izjavama, da sam ja, ne daj Bože, bio urednik „Vremena“ gđu Biserko slikao bih s lica i naličja, štampao sve šta je rekla o „Vremenu“ i to objavio i komplet nedeljnika „Vreme“ u poslednjih nekoliko godina poslao njenim šefovima, pa neka oni nađu taj šovinizam ili ne znam šta je ona kazala. Možda nisam u pravu, pa vas molim, objavite koje je škole završila S. Biserko, koja akademska zvanja ima: magistar ili doktor i kojih nauka, koje je radove objavila, o čemu je pisala i gde je to objavljeno? Gđa Biserko je impresivnija da se vidi nego da se čuje na TV ekranima!

Što se tiče N. Kandić, mogu da primetim da je njena svaka treća reč „znači“, a ličnost s takvim bogatstvom sopstvenog jezika nije partner „Vremena“ da s njom polemiše.

Druga, bojim se da ćete mi zameriti, ali moram napisati da je moj utisak da se vi, svi zajedno, osim M. Miloševića, bojite, da vas je strah od građanina Popovića. Evo na osnovu čega tako zaključujem: 1) Najavili ste na radiju B92 njegov nastup, što nije slučaj s ostalim učesnicima. Pošto ja za njega nikad ranije nisam čuo, mislio sam da je to neko mlađi, politički ili ekonomski analitičar, i bio sam neprijatno iznenađen kad se on javlja u pismu čitalaca i svađa se sa redakcijom s kojom je bio prijatelj. Imam prijatelje sa kojima pijem penzionersku kafu i pitao sam ih znadu li oni ko je građanin Popović. Jedan je odgovorio da nikada nije čuo za to ime a drugi je čuo da postoji Srđa Popović i da je to bivši muž gđe V. Pešić. Ja moram da se izvinim obojici ako su to dva lica, ali ako s radi o istoj osobi, onda je on poznatiji kao bivši muž određene poznate dame nego kao osnivač „Vremena“.

Gospodo urednici, ja kao običan čitalac ne znam kakvo „muljanje“ postoji između vas u redakciji i vlasnika „Vremena“ – sina Borisa. Ali, ako u svakom broju moram da nađem velike misli građanina Popovića, jedan primerak „Vremena“ biće manje prodat što je, priznajem, veća šteta za mene kao redovnog, običnog, čitaoca nego za vas.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure