img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr med. Vladan Milović

Nedovoljni publicitet i neažurni internet

03. фебруар 2005, 01:05 Dr med. Vladan Milović, internista – gastroenterolog, docent eksperimentalne medicine na Univerzitetu "Johan Volfgang Gete" u Frankfurtu
Copied

"Vreme će pokazati"; "Vreme" br. 734

Izuzetno mi je žao što sam, sasvim nehotice, izneo zastarele podatke o mestu života i rada dr Stojkovića. Naime, dozvola za kloniranje ljudskih embrionalnih ćelija grupi iz Njukasla nije u nemačkim medijima dobila ni delić publiciteta kao u britanskim ili srpskim. Verovatan razlog za to je što ovdašnja javnost ne podrazumeva da je izdavanje dozvole da se nešto radi sinonim za već urađen posao; i u nemačkom jeziku, kao i u srpskom, postoji poslovica da valja prvo skočiti pa onda reći hop.

Tako da sam bio upućen na internet u traženju informacija o dr Stojkoviću, koji mi je, budući da ne čitam ni britansku ni (osim „Vremena“) srpsku štampu, bio sasvim nepoznat. Tu su svi tragovi vodili na LMU u Minhenu, na čijoj se internet strani dr Stojković pominje kao wiss. Mitarbeiter (naučni saradnik). Sve do 19. januara 2005. (kada je moje pismo već davno bilo poslato) ime dr Stojkovića nije se nalazilo na spisku akademskih saradnika (academic staff) institucije u Njukaslu; bilo je na listi saradnika instituta i nosilo je dodatak Senior Research Associate (dakle, takođe naučni saradnik). Tek od 19. 1. 2005. dr Miodrag Stojković je na internet strani instituta u Njukaslu označen kao Reader (ekvivalent nemačkoj C3 profesuri). Tako da moju omašku valja pripisati najpre neažurnosti pomenutih institucija da obnove svoje internet strane, kao i činjenici da je nemačkoj javnosti dr Stojković, nažalost, potpuno nepoznat.

Cilj moga reagovanja na komentar vašeg čitaoca S. Stojanovića („Srpski karakazan“, „Vreme“ 732) bio je (1) da skrene pažnju na jedan nedopustiv manir bahate komunikacije, kada se lični favorit promoviše nipodaštavanjem pa i vređanjem drugih, i (2) da zamoli redakciju „Vremena“, pozvanu da neguje kulturu javne reči, da slična pisma više ne objavljuje. Uz sve najbolje želje dr Stojkoviću za uspeh u daljem radu, voleo bih, međutim, da sam u njegovom pismu „Vremenu“ pročitao da se on barem malo ograđuje od vrste i manira „podrške“ koju mu pismom „Srpski karakazan“ čitalac S. Stojanović pruža. Mislim da bi tek onda i njegova poruka, a i primer komunikacije očekivan od naučnika koji toliko dugo radi u Evropi, bili odgovarajući.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure