img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dr med. Vladan Milović

Nedovoljni publicitet i neažurni internet

03. februar 2005, 01:05 Dr med. Vladan Milović, internista – gastroenterolog, docent eksperimentalne medicine na Univerzitetu "Johan Volfgang Gete" u Frankfurtu
Copied

"Vreme će pokazati"; "Vreme" br. 734

Izuzetno mi je žao što sam, sasvim nehotice, izneo zastarele podatke o mestu života i rada dr Stojkovića. Naime, dozvola za kloniranje ljudskih embrionalnih ćelija grupi iz Njukasla nije u nemačkim medijima dobila ni delić publiciteta kao u britanskim ili srpskim. Verovatan razlog za to je što ovdašnja javnost ne podrazumeva da je izdavanje dozvole da se nešto radi sinonim za već urađen posao; i u nemačkom jeziku, kao i u srpskom, postoji poslovica da valja prvo skočiti pa onda reći hop.

Tako da sam bio upućen na internet u traženju informacija o dr Stojkoviću, koji mi je, budući da ne čitam ni britansku ni (osim „Vremena“) srpsku štampu, bio sasvim nepoznat. Tu su svi tragovi vodili na LMU u Minhenu, na čijoj se internet strani dr Stojković pominje kao wiss. Mitarbeiter (naučni saradnik). Sve do 19. januara 2005. (kada je moje pismo već davno bilo poslato) ime dr Stojkovića nije se nalazilo na spisku akademskih saradnika (academic staff) institucije u Njukaslu; bilo je na listi saradnika instituta i nosilo je dodatak Senior Research Associate (dakle, takođe naučni saradnik). Tek od 19. 1. 2005. dr Miodrag Stojković je na internet strani instituta u Njukaslu označen kao Reader (ekvivalent nemačkoj C3 profesuri). Tako da moju omašku valja pripisati najpre neažurnosti pomenutih institucija da obnove svoje internet strane, kao i činjenici da je nemačkoj javnosti dr Stojković, nažalost, potpuno nepoznat.

Cilj moga reagovanja na komentar vašeg čitaoca S. Stojanovića („Srpski karakazan“, „Vreme“ 732) bio je (1) da skrene pažnju na jedan nedopustiv manir bahate komunikacije, kada se lični favorit promoviše nipodaštavanjem pa i vređanjem drugih, i (2) da zamoli redakciju „Vremena“, pozvanu da neguje kulturu javne reči, da slična pisma više ne objavljuje. Uz sve najbolje želje dr Stojkoviću za uspeh u daljem radu, voleo bih, međutim, da sam u njegovom pismu „Vremenu“ pročitao da se on barem malo ograđuje od vrste i manira „podrške“ koju mu pismom „Srpski karakazan“ čitalac S. Stojanović pruža. Mislim da bi tek onda i njegova poruka, a i primer komunikacije očekivan od naučnika koji toliko dugo radi u Evropi, bili odgovarajući.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure