img
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mističan dug

23. maj 2001, 22:54 Zoran Savić, Gornji Milanovac
Copied

"Bolnica umesto kasarne"; "Vreme" br. 540

Vojna obaveza, ako pravilno shvatam, postoji da bi građani određene države naučili da rukuju oružjem, slušaju komande starešina itd. S druge strane postoje ljudi koji iz svojih verskih, moralnih i drugih razloga odbijaju vojnu obavezu. To je ono što se naziva prigovorom savesti. E sad, pravo na prigovor savesti jedno je od priznatih prava, a pošto naša država čini korenite izmene u pogledu regulisanja poštovanja ljudskih prava na putu je da prihvati prigovor savesti. Rekli bismo da je ohrabrujuće to što se priča o poštovanju ljudskih prava u vojsci, njenoj reformi, približavanju evropskim standardima… Ali postoji tu jedan problem koji se ne uočava zbog pozitivnosti bilo kakve reforme u vojsci i pozitivne konotacije fraza kao što su ljudska prava, evropski standardi i sl. Problem se može okarakterisati kao logički, ali je isto toliko i praktički. Naime, ako je vojna obaveza ono za šta je ja smatram, i ako je prigovor savesti ono gore navedeno, ne postoji način da se oni usaglase. Vojna obaveza je vojna (starešina, uniforma, puška), a prigovor savesti obavezu upravo odbija ne kao obavezu već kao vojnu (starešina, uniforma, puška). Ako se prihvati prigovor savesti, obaveza se ne legitimiše više kao vojna već kao obaveza prema državi uopšte. Time se zapravo vojna obaveza prazni od smisla i ogoljuje na ono što ona zapravo i jeste, jedna zaostala i represivna institucija (kao što je i sama vojska). I u narodu je jasno da vojna obaveza jeste dug državi, tj. da nema taj strogo vojno-odbrambeni smisao; npr. „Idem da odužim dug državi“. Priznavanjem prava na prigovor savesti obaveza (dug?) može postati radna, društveno-korisna… Time se uvodi obaveza prema državi, ali ne kao obaveza plaćanja poreza, čiji je cilj obezbeđivanje novca za funkcionisanje države, ili kao vojna obaveza, koja po definiciji (ja bih rekao kobajagi) ima za cilj postojanje osnovne odbrambene sposobnosti stanovništva, već kao jedna mističan dug prema državi, narodu, ili kome već. Ja sam uveren da takav dug ne postoji u ustavu (ispravite me ako grešim) i da ne treba ni da postoji jer je takvo nešto u suštini represivno. Ako nekome nije jasno zašto je to represivno, neka zamisli dug koji bi npr. bio godinu dana zatvora za svakog građanina, ili nešto slično. Ono što u praktičnom smislu znači prihvatanje prava na prigovor savesti jeste proširenje liste obaveza prema državi i odbacivanje vojne obaveze kao svrsishodne. Prvo je apsolutno neprihvatljivo, dok je drugo suprotno (još uvek važećim) načelima vojske i narodne odbrane. Stoga država ili treba da ostane dosledna sebi, tj. da formalno ne proširuje obim obaveza građana prema državi (obaveza uopšte), ili da preduzme pravu reformu vojske i narodne odbrane tj. da ukine vojnu obavezu. Stoga bi pravi zahtev peticije trebalo da bude zahtev za ukidanje vojne obaveze (za koji smatram da je podtekst peticije).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure