img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kakva je korist od srpstva?

19. август 2009, 16:30 Nenad Gaćeša, elektronskom poštom
Copied

"Rasrbljavanje regiona"; VREME 971

Čestitke g. Antiću na sastavljanju izveštaja. Međutim, on pravi istu grešku kao i mnogi u regionu. Đavo leži u pitanju definicije „Srbina“. Lepo je pričati o pravima manjina, ali je to na Balkanu pogotovo kod stanovništva koje govori „srpsko-hrvatskim“ jezikom (ili jezicima) veoma opasno. Naime, nedostaje jasna definicija pojedinih „naroda“, jer se to uglavnom svodi na versku pripadnost i afinitete prema pojedinim državama, sto je u modernoj Evropi kuriozitet. U Hrvatskoj lako pretvorite Srbina u Hrvata, ako postane katolik. Da ne pričamo o stanovnicima BiH. Smešno, zar ne? Ako Srbija nastavi da samo vernike SPC-a smatra Srbima, odn. da katolike, muslimane i pravoslavne drugih pomesnih crkava tretira kao etničke zajednice, onda će nastaviti da gubi uticaj i teritorija će se i dalje razgrađivati. Isto važi za definiciju manjine po afinitetu prema određenoj državi. Zašto? Zato što se sa jedne strane Srbija meša u politiku drugih država, a s druge strane u slobodu veroispovesti. Ako se Srbin iz na pr. Makedonije izjednačuje sa građaninom Srbije, onda je lako da ta zemlja kaže da je on „strani“ element u toj državi. To je politika na kojoj su pale obe Jugoslavije, a Srbija i Srbi van Srbije su skupo platili tu asocijaciju etničke i državne pripadnosti. Ne bih se složio ni sa pitanjem Srba u Crnoj Gori, jer kako mogu Srbi da budu manjina u Crnoj Gori? Da li su to autohtoni stanovnici ili bivša vojna lica? Isto važi i za „Bošnjake“: iako je taj naziv čudna kovanica, da li je realno očekivati od muslimana da posle prošlog rata sebe nazivaju Srbima? Srbi „u okruženju“ su građani tih novih država i moraće da ostvaruju prava unutar tih država. Srbija može samo da im pomogne ako bude bliža Evropi od tih zemalja i ako bude opet zastupala atraktivan politički model. SPC se pokazala kao suviše slaba da bi mogla da zastupa interese Srba u regionu, ne samo zbog oslabljene strukture već i zbog stavljanja težišta na „srpstvo“, umesto na pravoslavlje. Sve u svemu dva pitanja za g. Antića: Kako se definiše Srbin? Kakva je korist biti Srbin van Srbije?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure