img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dragan Milosavljević

Kada misionari marširaju

06. март 2003, 22:32 Dragan Milosavljević, Beograd
Copied

Objavljivanjem ogleda Slobodana Antonića „Misionarska inteligencija u današnjoj Srbiji“, redakcija „Vremena“ otvorila je dragocen prostor za javnu debatu o fenomenu travestije bivših kapoa marksizma u propagatore religije globalnog, neoliberalnog kapitalizma.

U izveštajima raznih odbora i gotovo svakodnevnim javnim nastupima oni proglašavaju svoju zemlju zonom nacionalističkog besnila. U to ime insistiraju da nova država, provizorijum, prihvati da nadoknadi ratne štete koje su nastale tokom rastakanja Jugoslavije, čime bi osudili na trajno afričko siromaštvo sve dolazeće generacije.

I u ovoj ulozi dobro su rasporedjeni, mada se radije drže senke zvanične politike. Sada su na mestima odakle tehnologijom sekti transmituju poruke „ugroženim“ manjinama, oblikuju kulturu, spoljnu politiku, savetuju katarzu u kojoj bi Srbi sve grehe, posledice razbijanja nekadašnje Jugoslavije, u koju su ugradili milionske žrtve, stavili isključivo na svoj istorijski, navodno hegemonistički konto.

Zahvaljujući takvim porukama „misionara“ u francuskom udžbeniku za istoriju stoji da je „etničko čišćenje nacionalna ideologija Srba“, a nad tim falsifikatom zaprepašćena je američka novinarka Dajana Džonston.

Da je zaista tako, bila bi to najlagodnija indulgencija za strategiju sankcija, kojima je oslabljen potencijal gradjana za borbu protiv kriptokomunističkog režima Miloševića, stvorena mafijaška finansijska elita, infiltrirane policijske i obaveštajne strukture, prvo ojačan diktator kao „faktor mira“, da bi zatim cinično bio bombardovan narod zato što ga je izabrao. Ali tek onda kada je odradjen poslednji čin projektovane drame. A ona je upornim, za laika teško razumljivim srljanjem Miloševića u susret ratu sa NATO-om, dovela do potpunog parčanja i vojnog zaposedanja Balkana.

Bio sam u prilici da na konferenciji za štampu, koja se svakog ponedeljka u 11 h održava u Medija centru, nekoliko dana pred bombardovanje, učesniku Rambujea, jednom od gostiju tribine, savetniku prvo Miloševića, pa tada Draškovića, sada Koštunice, uputim pitanje: „Da li će doći do rata, s obzirom da je u interesu obe strane?“ Savetnik se slatko nasmejao i predložio „da se kladimo da bomardovanja neće biti“.

Da se rat svesno priziva od strane „branilaca mostova“, a da će ga sjajno iskoristiti za završno pranje ranijih biografija advokati „humanitarnih intervencija“, nisu znali samo oni kojima se danas pripisuju kolektivna krivica i genocidne namere što su u njega gurnuti.

I dok se ovih dana najavljuje, po sličnom scenariju, novo satiranje u Iraku, opet u ime detronizacije diktatora (nekadašnjeg miljenika Vašingtona), ovde „misionari“ popuju, optužuju Srbe za fašizam, nagradjuju svoje kolumniste svojim nagradama, a ovi govore njihovim prepoznatljivo staljnističkim rečnikom cinizma i mržnje. A svakom potencijalnom polemičaru bivši drugovi i drugarice prete da će biti uvaljan u katran i perje kao nosilac „govora mržnje“.

Dok globalni fašizam preti, pa se iz bunila budi i „stara Evropa“, oni se nude da otvore front, antifašistički naravno, kod svoje kuće. Za denacifikaciju naroda srpskog. Time bi moralno neodrživa globalna politika jedine preostale supersile prema zemljama vlasnicama nafte i naftnih koridora, preko poklanjanja balkanskih restlova, ponudila kakve-takve kompenzacije povredjenom Islamu.

Svako javno i polemičko promišljanje pravca i smisla sadašnje konfuzne, aferama zagadjene domaće politike, koja nije formulisala pred javnošću šta je zapravo u realnostima nove svetske preraspodele moći mimimum očuvanja nacionalnog interesa, ta inkvizicija, koja polaže račune, a prima uputstva „tamo gde treba“, naziva „teorijom zavere“.

S tim što oni polažu ekskluzivno pravo na praksu zavereničke tišine u kojoj komuniciraju sa spoljnim „faktorima“ . A ovi, u nedostatku autoriteta zvanične vlasti i legaliteta u parlamentu, promišljaju novo profilisanje granica Srbije, podržavaju legalizaciju besmisla upisanog u najviše konstitutivne akte, u koje su ugradjeni detonatori samodestrukcije države.

U tom nadmetanju dva tima iz istog kluba, kao na utakmici dogovorenog rezultata, sve lopte paranacionalista, Slobinih četnika, orlova, tigrova, ko zna koga još, nabačene pred srpski istorijski kazneneni prostor, „mondijalisti“ pretvaraju u lake pogotke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure