img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorijske pouke

19. septembar 2007, 19:19 Docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog, Univerzitet u Viljnusu, Litvanija
Copied

"Priznanje i kvazidržava"; "Vreme" br. 871

U toku dnevnopolitičkih prepucavanja između Republike Srbije i Republike Crne Gore o crnogorskoj (vijekovnoj) samostalnosti i nezavisnosti, kao i „Srba“ i „Crnogoraca“ o etničkom por(ij)eklu ovih poslednjih, zaboravljaju se neke činjenice iz najnovije nam povesnice. Tako, sem povesničara malo ko zna da je Crna Gora (uz dozvolu Beograda) nakon Drugog balkanskog rata 1913. god. uključila u svoju državnu teritoriju i čitavu oblast Metohije, dok je Kosovo ušlo u sastav Kraljevine Srbije (sa Vardarskom Makedonijom). Ova „bratska“ podela svete srpske kosovskometohijske zemlje sa Kraljevinom Crnom Gorom realizovana je zbog toga što je Beograd bio svestan da je i Crna Gora srpska zemlja a Cetinje to ne samo naglašavalo u prethodnim decenijama, pa i vekovima, već su crnogorski mitropoliti i svetovni vladari isticali da je Crna Gora „srpska Sparta“ a Crnogorci „super Srbi“. Uključivanje Metohije u Crnu Goru predstavljalo je odlučujući korak ka stvaranju željene (iz 1848) ujedinjene Crne Gore sa Skadrom, Hercegovinom, Metohijom i Dubrovnikom. Ovaj san Petrović-Njegoša se konačno i ostvario u Kraljevini Jugoslaviji kada je 1929. godine kao jedna od devet banovina stvorena „Zetska banovina“ – ništa drugo nego ujedinjena (velika) Crna Gora sa Dubrovnikom, Hercegovinom, Metohijom ali bez Skadra koji nije ni ušao u Jugoslaviju 1919. godine iako su ga Crnogorci uz pomoć srbijanske artiljerije oslobodili/zauzeli 1913. Tako je 1929. godine u okviru Jugoslavije rešeno (u nacionalno-teritorijalnom smislu) pitanje Slovenaca (svi Slovenci u Dravskoj banovini) i pitanje ujedinjene Crne Gore i to zahvaljujući kralju Aleksandru koji je kao rodom sa Cetinja (1888) i od majke Crnogorke (jednom se za vreme svečane dvorske večere i sam javno izjasnio da je Crnogorac) ispunio davnašnji san crnogorskih vladara iz dinastije Petrović-Njegoš. Na drugoj strani, za razliku od vremena kralja Aleksandra i Zetske banovine, današnja Milova Crna Gora bila bi presrećna da ne izgubi polovinu državne teritorije kao posledice albanskog iredentizma ali i bošnjačkog separatizma. Ipak, i malo upućeni u politološke analize Balkana znaju da će veoma brzo Albanci naplatiti svoje referendumsko „da“ za nezavisnu Crnu Goru. Uostalom, barjak OVK se uveliko vije u Tuzima nadomak Podgorice.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure