img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Groteska ili tragedija

16. децембар 2009, 15:01 Zoran Veljović, elektronskom poštom
Copied

"Švajcarska bez minareta"; VREME 987

Kršenje ljudskih prava, kao kategorija, ima svoju jasnu definiciju. Istovremeno, ova kategorija u mnogo slučajeva podleže čistoj zameni teza. Ili, jasnije rečeno, to je Trojanski konj kojim se postižu mnogi rezultati koji sa terminom „ljudska prava“ malo imaju kontaktnih tačaka. Religije sveta vrlo često posežu za ovim pojmom, uvijeno, sa smišljenim krajnjim ciljevima, koji su daleko i od ljudi i od prava. Na svetu ima oko 2000 religija, sekti, verskih zajednica… i sličnih, kako već sami sebe nazivaju. Svaka od ovih skupina može se, s pravom, pozvati na ljudska prava u ostvarivanju svojih ciljeva. Na stranu to što se u raznim religijama ljudska prava tumače različito, različito do suprotnosti, do negacije, na koji se način dovodi u pitanje definicija ovog pojma, koji se u određenim slučajevima može svrstati u nebulozu. Vratimo se Švajcarskoj, sada uzoru kršenja ljudskih prava po pitanju minareta.

Prenosimo to na sve ostale zemlje sveta. Prema poštovanju ljudskih prava svaka država imala bi najmanje dve hiljade različitih verskih obeležja različitih vera! Zašto da ne? Svako ima prava na ljudska prava! Ko im to može zabraniti?

Svaka vera sveta negira sve druge ostale vere sveta, vodili su se i vode se verski ratovi, mnoge crkve su nastale iz unutrašnjih sukoba, setimo se hrišćanske crkve koja se podelila, pocepala, na pravoslavnu i katoličku crkvu, jednom rečju sve vere sveta su antagonističke! U takvim verama Sveta i koncept ljudskih prava je različit, antagonistički. Po kojoj se logici, onda, borba za poštovanje ljudskih prava, posebno za poštovanje religijskih prava, može voditi unisono? Po kom kriterijumu osuditi Švajcarsku, kada se istovremeno u nekim zemljama sveta žene nevernice, danas, javno, verski, kamenuju do smrti? Vratimo se zameni teza: da li je reč o grotesci ili tragediji?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure