img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dejan Grastić

Globalizacija za i protiv

14. novembar 2002, 03:39 Dejan Grastić, elektronskom poštom
Copied

"Zeleno-crno protiv žuto-plavog", "Vreme" br. 617

Tačno je da Globalizacija ima dosta negativnih posledica, ali takođe i mnogo, mnogo više pozitivnih.

Pre par meseci u dnevnom listu „Danas“ vodila se polemika o ovoj temi i tu je u brojkama istaknuto koliko je (uprkos svemu) danas manje siromašnog stanovništva, gladnog, koliko je pomeren prosečan ljudski vek, koliko je smanjena nezaposlenost, povećan životni standard itd.

No, ovoga puta neću o tome. Pozabavio bih se „moralom“ onih koji protestuju protiv globalizacije.

Većina njih to radi istovremeno uživajući u blagodetima koju donosi ta ista globalizacija.

Tako neko vozi automobil koji je sastavljen u jednoj zemlji, od karoserije iz druge zemlje, točkova iz treće, motora iz četvrte. I na kraju taj automobil bude jeftiniji, upravo zato što su ga radile velike kompanije. Slična je priča i s mobilnim telefonom, patikama, satu ili garderobi. Najtužnije u celoj stvari je to što su svoje antiglobalističke akcije planirali upravo putem interneta, koji je simbol globalizacije, o čemu je, čini mi se, svojevremeno pisao i Teofil Pančić.

Tačno je da je u zemljama trećeg sveta radna snaga u multinacionalnim kompanijama manje plaćena, ali je i tada više plaćena od nekog proseka u zemlji ili plate u „domaćoj firmi“. Evo, pogledajte upravo Srbiju, radnik „naše“ Coca-Cole sigurno ima manju platu od na primer nemačkog radnika Coca-Cole, ali je ta plata tri-četiri puta veća od prosečne plate u Srbiji. Visinu dohotka diktiraju i specifični uslovi ponude i tražnje konkretne zemlje i to je neminovnost.

Jednostavno, tržišna ekonomija je do sada najefikasnije smišljen način privređivanja, bolji jednostavno nije izmišljen.

Šta znači „deljenje jabuka ispred Mekdonaldsa“? Da li se neko do sada razboleo od hrane iz Meka? Da li vas uopšte neko tera da jedete tamo? Ne ugrožavaju li takvim akcijama slobodu izbora? Neke kompanije ostvaruju velike prihode upravo od plasiranja tzv. zdrave hrane (po „domaćim“ receptima), ali i to je onda proizvodnja u ogromnim količinama. Ne shvatam da li svi treba da jedemo samo ono što sami uberemo na drvetu svoje bašte?

Šta će onaj koji živi u stanu?

Kakve veze ima to što neke kompanije ostvaruju veće prihode od društvenih proizvoda nekih zemalja? Ako su uspešni, zašto ne bi ostvarivali? Da li neko radnike tih kompanija tera da rade u tim fabrikama? Ili su tamo dobrovoljno?

Udruživanje zemalja u Evropsku uniju (odskora i u Evropsku monetarnu uniju) stanovnicima tih zemalja donosi nesumnjivu korist i to najviše po pitanju životnog standarda, smanjenja nezaposlenosti itd. O tome nedvosmisleno svedoče ekonomski parametri, to ne može niko opovrgnuti. Slobodan protok ljudi, robe i kapitala doneo je i to da antiglobalisti na protestna okupljanja idu bez pasoša… Upravo o tome ja hoću da govorim, kako se napada nešto u čemu se istovremeno uživa… Ne mislim da baš svi protivnici globalizacije ne nose mobilni telefon neke gigantske kompanije, da ne nose „levis“ već samo štrikane babine džempere, da uvek jedu iz svoje bašte, da nikad nisu obukli „najke“ već samo opanke ili da sami sklapaju automobil… A iskreno sumnjam i da svako od njih nikad nije probao „big mek“…

Mi se svi možemo (i moramo, pošto sam po ubeđenju socijaldemokrata) zalagati za jaku socijalnu komponentu u privredama, i za uspostavljanje jasnih pravila koje svima daju iste šanse, i za radničku solidarnost, bolje uslove rada, to nije sporno. Ali ništa preko toga. Sasvim je normalno da neko radi više, neko manje, neko bolje, neko lošije, i da neko zarađuje više, neko manje. Jeste svet nepravedan, i baš zato, pošto smo mala zemlja, naša diplomatija upravo treba da izvlači maksimum iz „odnosa“ sa MMF-om, Svetskom bankom…

Naravno, posebna je priča koliko su do sada novca izdvojile ove ustanove za siromašne zemlje, ali te brojke antiglobalisti ne žele da vide… Zato je i teško Velji Iliću da shvati Labusove grafikone…

U tekstu se pominje kako su dobra neravnomerno raspoređena i kako su kompanije nezasluženo stekle bogatstva. Hajdemo obrnutim redom (u budućnosti), zamislite da se pristupi ravnomernom rasporedu bogatstva, da sva preduzeća imaju iste prihode, da svi radnici imaju iste plate, šta je to što bi nas teralo napred? Kako bi se okvalifikovao taj čin? SVETionalizacija radi sprečavanja globalizacije? Ko bi to naredio? Ili: Da li je menadžment Coca-Cole kriv što se to piće nalazi u najzabitijim prodavnicama na svetu i što ga svi piju?

I konačno, o knjizi No logo. Uspeh knjige je postignut upravo dobrom reklamom – autorka Naomi Klajn odlučila je da se promoviše baš, gle čuda, na internetu, tom simbolu globalizacije?! Nije li upravo ona dokaz pozitivnih posledica globalizacije, nije li ona upravo primenila univerzalni globalistički marketing princip – istraži tržište, analiziraj, daj mu proizvod koji traži, odaberi pravu promotivnu strategiju i naplati?

Ili – šta o ogromnim parama koje je zaradila na knjizi kažu antiglobalisti? Nisam čuo da su tražili da se to njeno bogatstvo pravilno rasporedi…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure