img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Daleko je Amerika

10. avgust 2001, 15:37 Dr ing. Zlatomir Simić, Beograd
Copied

"Nisam najmoćniji čovek u Srbiji"; "Vreme" br. 551

U ovom intervjuu sa gospodinom Đinđićem ima više spornih tvrdnji. Samo odgovor na poslednje pitanje može da posluži kao osnova za bar tri ozbiljna članka (Crkva, država i veronauka; Potrebni i dovoljni uslovi za razvoj; Balkanac i pravo). Ovde ću se ograničiti na citat: „Ako govorimo o Crkvi, zalažem se da ona dobije mesto u društvu. Nemam nikakav kompleks kada je u pitanju vera. Najuspešnije države na svetu su religiozne. Amerika je uspela da se očuva pod teškim okolnostima dva veka uz religioznost u svakodnevnom životu, i ako mi neko kaže da to nije demokratski neka pogleda šta se radi u crkvama u SAD u nedelju, za praznike, kada porodice idu u crkvu.“

Iz gornjeg bi trebalo da sledi da je Amerika religiozna i da je zato uspešna. Da pojednostavimo, ograničimo se u pogledu uspešnosti na ekonomski razvoj. Pokazuje se (Geert Hofstade, Cultures and Organizations, MeCraw–Hill, 1997) da su za uspeh neophodni (potreban uslov) određeni vrednosni obrasci, a oni su sporo promenljive kulturne (civilizacijske) tekovine i sami su pre uzrok uobličavanja religija nego obratno. „Ovo ne isključuje da, pošto se religija ustali, ona ojača vrednosne obrasce na osnovu kojih je prihvaćena njihovim stavljanjem u srž svoga učenja.“ Dakle, religioznost je u ekonomskom razvoju sporedan faktor. Inače, zašto bi među nerazvijenima bile zemlje mnogo religioznije od Amerike (mnogi je smatraju bezbožnom) i kakve bi šanse imale nereligiozna Kina (konfučijanizam nije religija)?

Još je veća greška kao primer uzeti Ameriku. Prvi amandman američkog ustava garantuje dve stvari: 1) slobodu veroispovesti, tj. slobodu da se bira religija (ili da se bude nereligiozan) bez uplitanja države i 2) odvojenost Crkve od države (država mora da bude neutralna prema religiji). Kao posledica ovoga, niko od učenika u američkoj javnoj školi ni radnika u firmi ne sme da pita koje je veroispovesti. Blagodet ovoga može da oseti roditelj kad mu se dete, jedini pravoslavac na puškomet, nađe u američkoj školi u društvu dece svih rasa i mnogih veroispovesti. Inače, u Americi deluje, pod jednakim uslovima, oko 3000 verskih organizacija. To je ono što Amerika smatra demokratijom u oblasti religije. Prva rečenica citata gospodina Đinđića i ono što je on učinio za veronauku u školi u oštroj su suprotnosti sa američkim poimanjem demokratije.

Gospodin Đinđić nije usamljen. Njega podržava (bivši) savezni ministar vera Bogoljub Šijaković, za koga Ljubiša Rajić kaže da laže i to potkrepljuje nizom citata iz dokumenata o ljudskim pravima („Danas“, 19.6.2001, str. 14). Tu je i republički ministar vera Vojislav Milovanović, koji reče da godišnji trošak po učeniku za veronauku iznosi 10 dinara („Večernje novosti“, 13.7.2001). Za šta? Za amortizaciju zgrada i učila, održavanje, režiju (struja, voda, telefoni, grejanje), potrošni materijal, radnu snagu, udžbenike? Za sve to? Odakle samo iskopaše ove kadrove! Sa takvim prijateljima gospodinu Đinđiću neprijatelji su suvišni.

Da ne bude nesporazuma, ovo nije priča o veronauci, već o nekompetentnosti i možda nepoštenju. Još jedan primer: strategija razvoja informatike i telekomunikacija. Ko je nema, slediće nekoga ko je ima. Tako je gospodin Đinđić rešio da sledi Majkrosoft. Majkrosoft ima strategiju i neće je otkriti gospodinu Đinđiću. A američka vlada je zaključila da ono što Majkrosoft čini nije u interesu Amerike i tužila ga je sudu. Ali, ko zna. Možda je Bil Gejts odlučio da u žižu svoje strategije stavi Srbiju i da prvi put u istoriji siromašni eksploatišu bogate. Kad je već zakazala nemačka veza.

A nije da nije bilo pokušaja da se o toj strategiji razgovara sa odgovarajućim ministrima i sa samim gospodinom Đinđićem. Bez uspeha. A u pitanju je kockanje tuđim novcem i budućnošću zemlje. Njihovo „Promenite nas ako ne radimo kako treba“ je običan balkanski cinizam. Njihove greške, bez obzira na to da li su rezultat neznanja ili nečeg drugog padaju na pleća ovog naroda. Ne znam gde će gospodin Đinđić biti u budućnosti. Ali, Srbijica će biti tu. Geografski. I kulturno. I računi će stizati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure