img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Četnici

07. март 2013, 01:10 Ištvan Seleši
Copied

"Padaj silo i nepravdo"; Vreme 1156

Bitka na Neretvi zasigurno predstavlja jednu od najslavnijih bitaka Narodnooslobodilačke borbe. Ali, promovisanje Titovog kulta nepogrešivosti obesmislilo je mnoge primere nadčovečanske hrabrosti, samopožrtvovanja i zasluge komandanata divizija ili brigada. Bitke protiv četnika dobio je prvenstveno Peko Dapčević i to ne sa malim snagama nego sa elitnim brigadama koje su prethodno potukle Italijane i Nemce. U zaborav je pao i tragično poginuli komandant 3. divizije Pero Ćetković. Šta je sa tragedijom 7. banijske divizije koja je od 4000 boraca pre 4. ofanzive spala na 550 boraca posle 5. ofanzive? Šta je sa uništenjem tek formirane 9. divizije? Borci ove dve divizije su se žrtvovali da bi preneli ranjenike i bolesnike i to polugladni i polubosi. Koliko njih je stradalo od bolesti, gladi ili iscrpljenosti? Koliko njih je dezertiralo? Bitka na Neretvi je obimna tema jer je trajala više od mesec dana, i to na širokom prostoru. Još zanimljivije je i učestvovanje četnika u njoj. Njih su partizani nameravali da napadnu i unište na prostorima istočno od Neretve. Tito je naredio likvidaciju svih zarobljenih četničkih starešina, dakle bez milosti. Nisu ni četnički komandanti ništa bolje želeli komunistima. Nisu četnici izgubili samo zbog svoje loše komande (Z. Ostojića i D. Mihailovića ) već što su u suštini bili pomoćna milicija Italijanima koji su ih „izradili“ u ključnom periodu. Četnici su krajem marta tražili zaustavljanje nemačko-ustaškog protivnapada od Konjica do Ostrošca. Italijani su odgovorili razbijanjem koncentracije četnika sa prostora Konjic-Ostrožac-Jablanica-Glogošnica gde su bila tri odreda Limsko-sandžačkih odreda, kao i nekoliko hiljada pripadnika Komande Starog Rasa uz deo hercegovačkih četnika. Ostao je samo Durmitorski odred uz par lokalnih jedinica gde je bilo i muslimana koji su se prirodno predavali partizanima bez borbe.Veći deo je prebačen jugozapadno od Mostara ili severno od pravca Konjic-Ostrožac. Kada se dodaju lična netrpeljivost, želja za samoisticanjem ili borbeno neiskustvo Z. Ostojića eto i subjektivnih slabosti koje su doprinosile konfuziji u njihovim redovima. Ipak, kasnije borbe, posebno ključna između 14. do 17. marta nisu bile „mačji kašalj“ za partizane. Morale su se koristiti sve raspoložive rezerve, ratna lukavstva, elementi iznenađenja. Po svojem svedočenju, partizani su se, na primer, peli po stenju da bi uništili skrivene četnike. Mnogi primeri ličnog junaštva partizana nisu se uklapali u prikaz bitke na Neretvi, a film o njoj je posebno bizaran.

U tekstu „Martovski pregovori“ pomalo prikrivate jedan „mali“ detalj. Partizani su tada sklopili primirje sa Nemcima koje je trajalo do kraja aprila, pa je Tito naredio svim jedinicama NOVJ da obustave napade na tog okupatora i ustaše osim u slučaju da ovi brane četnike. Šta bi bilo sa NOVJ da su ih Nemci napali dok su pokušavali da pređu Drinu, a to im nije uspevalo par nedelja. Partizani su tada bili rascepkani od Drine do Nevesinja i granice sa Crnom Gorom, a 7. i 9. divizija uništene zbog bolesti i iscrpljenosti tokom prenosa ranjenika i bolesnika. Nemci i Italijani su precenili snagu četnika čiji mobilisani sastav baš i nije hteo da izgine u bratoubilačkom sukobu protiv svoje braće, sinova i komšija u partizanima. Uostalom, njima je i odgovaralo da se partizani i četnici međusobno uništavaju i to daleko od komunikacije Sarajevo-Mostar i „boksitne oblasti“ u zapadnoj Hercegovini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure