img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Četnici

07. mart 2013, 01:10 Ištvan Seleši
Copied

"Padaj silo i nepravdo"; Vreme 1156

Bitka na Neretvi zasigurno predstavlja jednu od najslavnijih bitaka Narodnooslobodilačke borbe. Ali, promovisanje Titovog kulta nepogrešivosti obesmislilo je mnoge primere nadčovečanske hrabrosti, samopožrtvovanja i zasluge komandanata divizija ili brigada. Bitke protiv četnika dobio je prvenstveno Peko Dapčević i to ne sa malim snagama nego sa elitnim brigadama koje su prethodno potukle Italijane i Nemce. U zaborav je pao i tragično poginuli komandant 3. divizije Pero Ćetković. Šta je sa tragedijom 7. banijske divizije koja je od 4000 boraca pre 4. ofanzive spala na 550 boraca posle 5. ofanzive? Šta je sa uništenjem tek formirane 9. divizije? Borci ove dve divizije su se žrtvovali da bi preneli ranjenike i bolesnike i to polugladni i polubosi. Koliko njih je stradalo od bolesti, gladi ili iscrpljenosti? Koliko njih je dezertiralo? Bitka na Neretvi je obimna tema jer je trajala više od mesec dana, i to na širokom prostoru. Još zanimljivije je i učestvovanje četnika u njoj. Njih su partizani nameravali da napadnu i unište na prostorima istočno od Neretve. Tito je naredio likvidaciju svih zarobljenih četničkih starešina, dakle bez milosti. Nisu ni četnički komandanti ništa bolje želeli komunistima. Nisu četnici izgubili samo zbog svoje loše komande (Z. Ostojića i D. Mihailovića ) već što su u suštini bili pomoćna milicija Italijanima koji su ih „izradili“ u ključnom periodu. Četnici su krajem marta tražili zaustavljanje nemačko-ustaškog protivnapada od Konjica do Ostrošca. Italijani su odgovorili razbijanjem koncentracije četnika sa prostora Konjic-Ostrožac-Jablanica-Glogošnica gde su bila tri odreda Limsko-sandžačkih odreda, kao i nekoliko hiljada pripadnika Komande Starog Rasa uz deo hercegovačkih četnika. Ostao je samo Durmitorski odred uz par lokalnih jedinica gde je bilo i muslimana koji su se prirodno predavali partizanima bez borbe.Veći deo je prebačen jugozapadno od Mostara ili severno od pravca Konjic-Ostrožac. Kada se dodaju lična netrpeljivost, želja za samoisticanjem ili borbeno neiskustvo Z. Ostojića eto i subjektivnih slabosti koje su doprinosile konfuziji u njihovim redovima. Ipak, kasnije borbe, posebno ključna između 14. do 17. marta nisu bile „mačji kašalj“ za partizane. Morale su se koristiti sve raspoložive rezerve, ratna lukavstva, elementi iznenađenja. Po svojem svedočenju, partizani su se, na primer, peli po stenju da bi uništili skrivene četnike. Mnogi primeri ličnog junaštva partizana nisu se uklapali u prikaz bitke na Neretvi, a film o njoj je posebno bizaran.

U tekstu „Martovski pregovori“ pomalo prikrivate jedan „mali“ detalj. Partizani su tada sklopili primirje sa Nemcima koje je trajalo do kraja aprila, pa je Tito naredio svim jedinicama NOVJ da obustave napade na tog okupatora i ustaše osim u slučaju da ovi brane četnike. Šta bi bilo sa NOVJ da su ih Nemci napali dok su pokušavali da pređu Drinu, a to im nije uspevalo par nedelja. Partizani su tada bili rascepkani od Drine do Nevesinja i granice sa Crnom Gorom, a 7. i 9. divizija uništene zbog bolesti i iscrpljenosti tokom prenosa ranjenika i bolesnika. Nemci i Italijani su precenili snagu četnika čiji mobilisani sastav baš i nije hteo da izgine u bratoubilačkom sukobu protiv svoje braće, sinova i komšija u partizanima. Uostalom, njima je i odgovaralo da se partizani i četnici međusobno uništavaju i to daleko od komunikacije Sarajevo-Mostar i „boksitne oblasti“ u zapadnoj Hercegovini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure