img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evica Busarac

Budžet i bolest

02. decembar 2004, 13:35 sociolog Evica Busarac, izvršna dir. NVO-a Hjuman urban net
Copied

"Svetska, a naša tužna priča"; "Vreme" br. 725

U civilnom sektoru radim 12 godina. Odskora sam osnovala NVO Hjuman urban net, koji se bavi problemima socijalne isključenosti i kršenjem ljudskih prava ranjivih grupa; tako sarađujemo i sa stranim fondacijama koje se bave zdravstvom i socijalnim problemima (Svetska banka). Sticajem okolnosti, veoma sam upućena u prisustvo Globalnog fonda, ali i u sve javne i zakulisne radnje oko osnivanja Nacionalne strategije i CCM-a.

Slažem se u potpunosti sa svim izjavama Omladine Jazasa (Stojičić, Boras), a posebno sa konstatacijom da je Ekonomski institut „preuzeo“ čitavu priču, naročito od kada je otišla gđa Gordana Matković. Dodala bih i da prevencija, edukacija, destigmatizacija, a posebno finansije i predlozi projekata treba da budu JAVNA, TRANSPARENTNA i dostupna stvar, naročito za zainteresovane NVO-e, a ne da se skoro sve krije od javnosti.

Svedoci smo nečega što se uveliko događa iza leđa, kao u vreme pre 2000. ili u vreme najvećeg samovlašća bivšeg režima.

Gđa Ljiljana Pejin je, pretpostavljam, dobar ekonomista, ali očigledno ne poznaje ljudska prava, a pogotovu ne poznaje NVO, tj. treći sektor.

Human rights se ne mogu naučiti na jednoj edukaciji u Sofiji i na još nekoliko lokalnih edukacija u Hajat Ridžensiju. To se uči godinama kroz praksu. U kratkom razgovoru sa Lj. Pejin, jasno mi je dala do znanja da joj je deo priče o human rights nepoznanica i da nema nameru da se bavi ljudskim pravima. Za Ekonomski institut je čitav korpus ljudskih prava na kome se temelji civilni sektor i politika EU-a nebitan, a na sve akcije se gleda kao na čist biznis, manje ili više profitabilan!

Takva osoba, koja mi je čak vrlo simpatična, ali nema kompletan uvid u sve potrebne komponente da bi se priča iznela kvalitetno, ne može biti kompetentna da bude project coordinator, ni po znanju ni po obrazovanju ni po vokaciji, već samo može da se bavi budžetiranjem.

Ekonomski institut se, dakle, bavi samo finansijama i, naravno, pravi strašne, katastrofalne greške, čiju cenu još ne znamo, ali je svakako plaćaju bolesnici i najugroženiji! EI-u naravno treba pomoć, ali je oni odbijaju.

Zamislite eksperta iz SAD, Pariza, Berlina, kad mu se predstave računovođe i/ili pravnici i/ili ekonomisti kao vođe projekta, a on očekuje da govori o npr. destigmatizaciji HIV pozitivnih. On će otići sa doživljajem „zone sumraka“. Više stranih donatora direktno su nam rekli, glede načina vođenja strategije protiv širenja HIV/side, „liči mi da se ovde zapravo ništa ne radi, a novac je zarobljen dve godine“. Često nam kažu: „Dok pravnici i ekonomisti budu vodili strategiju zemlje u zdravstvu – Srbija je sve dalje od EU-a, to je multidisciplinarni projekat, a ne bankarsko-pravnički.“

Tim koji je u Komisiji uglavnom je izopšten, marginalizovan i sveden na nivo držanja tribina po unutrašnjosti. Vrhunski stručnjak evropskog glasa dr Đorđe Jevtović, koji s malim timom od troje ljudi jedino nešto konkretno radi tj. jedini leči zaražene HIV-om, nema novca ni za testove, reagense, a o istraživanjima da i ne govorimo. Drugi članovi Komisije samo statiraju – to je činjenica!!!

Rečenica koju je Ljiljana Pejin izgovorila u prošlom broju „Vremena“ a glasi: „Kriterijumi za izbor primaoca novca bili su izuzetno visoki, a Institut ima veliku organizaciju, računovodstvo, reputaciju, iskustvo s projektima iz zdravstva“, vrlo je diskutabilna i ne bih se složila sa njom.

U periodu eksplozije HIV-a u Francuskoj, oni koji su se bavili mehanizmom računovodstva i finansijama uvek su bili i treba da budu u drugom planu; tako je bilo u svim evropskim zemljama i tako će biti; dakle, tehničko osoblje i finansijski menadžment ne može biti istovremeno i rukovodeće osoblje.

Kod nas se događa obrnuto: finansijski menadžment, sa velikim uplivom G17 plus, onaj je koji vodi sve poslove na pomenutu temu. Tako smo dobili nekompetentnu, malo priučenu, ovlaš informisanu, „think-tank“ deo organizacije za zdravstvena pitanja HIV/side, zavisnosti, za tuberkulozu i malariju. Ekonomski institut (a unutra sve bankari, ekonomisti, računovođe, pravnici) samoproglasili su se i nametnuli kao sertifikovani za sve.

NVO-i koji su dobili (ili će da dobiju) projekte su neorganizovani, nekompetentni, ad hoc stvoreni. Nema kontrole tokova novca!

Najgore je što je to sve deo slike Srbije i Crne Gore.

Monitoring širenja HIV/side treba da se poveri psiholozima, psihosocijalnim stručnjacima, sociolozima, vrhunskim epidemiolozima, biohemičarima, mikrobiolozima i brojnim NVO-ima koje se bave baš tom temom i čije su iskustvo i obrazovanje na vrlo visokom nivou. To treba da bude međusektorski rad, a ne administrativno-bankarski.

Dakle – treba da bude obrnuto: Komisija za Nacionalnu strategiju treba da daje naloge Ekonomskom institutu, a ne Ekonomski institut da netransparentno raspolaže novcem – raspodeljujući ga po poluprivatnim, „nemuštim“, svakako netransparentnim vezama, tipičnim za srpski palanački mentalitet, koji je navikao da nikome ne polaže račune.

Uskoro ćemo se možda baviti otkrivanjem šta se zapravo dešavalo i dešava u EI-u. U pitanju je ogroman novac – više od šest miliona evra. Pitamo se šta je urađeno od tog novca – osim deljenja kondoma? Vidimo da su i kondomati ocenjeni kao komplikovani, „jer ko će novac da uzima od prodaje kondoma iz kondomata“. (Lj. Pejin, „Vreme“ br. 725)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure