img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Brending kao globalni fenomen

01. novembar 2007, 02:10 Mr Aleksandar Josimović
Copied

Anatomija jednog brenda VREME 877

Poslednjih dana medijski prostor Srbije zaokupljen je jednim globalnim svetskim fenomenom: brendingom. Kada se on podigne na nacionalni nivo, dobija se Savet za brendiranje Srbije. Način na koji je sastavljen, silne izmene u sastavu Saveta, stručna nekompetentnost pojedinih članova u oblasti brendiranja, ne obećavaju ništa dobro. Jedna odlična ideja kao što je potreba za brendiranjem, tačnije rebrendiranjem Srbije dovedena je do apsurda.

Šta je to brend? Brend je neopipljiv, perceptualni koncept koji se nalazi u svesti ljudi. Nacionalno brendiranje je vrlo osetljivo područje, jer države su veoma složeni organizmi. Globalizacija, u isto vreme znači, da se i države međusobno nadmeću za poverenje ulagača, turista, potrošača, donatora, useljenika, medija pa i vlada drugih država. Zbog svega toga, moćan i pozitivan nacionalni brend je danas važna konkurentska prednost.

Za vlade je važno da znaju kakvu percepciju njihove zemlje, prirodne lepote, ljudi i proizvoda, imaju u svetskoj javnosti. Sve to utiče na imidž državnog brenda. On je pak ukupnost percepcija o zemlji i njenim stanovnicima i obično se meri u odnosu na šest područja: turizma, ljudi, kulture, Vlade, izvoza i ulaganja.

Kao i sve druge države, i Srbija je brend. Kad pomenete to ime ljudima širom sveta, ono će izazvati određene asocijacije. Iako je došlo do određenih pozitivnih pomeranja proteklih nekoliko godina, za većinu ljudi to je još uvek zemlja ratova, sankcija, problema, korupcije… To je i razlog što još uvek strani kapital stidljivo ulazi na naša vrata. Rizik je veliki. Mnogo je teže promeniti postojeću percepciju ljudi nego kreirati novu. Brend Srbije je u krizi i hitno treba učiniti nešto da se ona prevaziđe. Dakle, ideja o brendiranju Srbije je dobra, ali realizacija mora biti drugačija.

Kao prvo, problem se mora podići na nivo ministarstva, tj. ustanoviti funkciju ministra za brending u Vladi Srbije. To ministarstvo mora da ima snažnu potporu u multidisciplinarnom timu koji treba da sačinjavaju naši najbolji stručnjaci za brending, marketing, komunikaciju, advertajzing, PR, dizajn, strategijski menadžment, kreativnost, IT, psihologiju… Mora se stvoriti osnovna ideja na kojoj će biti zasnovan nacionalni brend i da se razvije ceo program. Treba identifikovati jedan veliki projekat koji bi skrenuo pažnju na naciju. U narednom periodu, kompletno predstavljanje Srbije kao brenda treba da bude koordinisano: od turističke ponude, izvoznih aranžmana, diplomatije… Poruke u vezi sa donošenjem seta zakona koje ćemo jasno predstaviti svetu, moraju uliti poverenje stranih investitora da je reč o zemlji koja poštuje zakon koji je praćen podsticajnim privrednim merama. Prema mišljenju profesora Luisa T. Velsa mlađeg, predavača na menadžmentu Univerziteta Harvard, suština brendiranja Srbije je u saradnji ili partnerstvu sa svetom. Da bi Srbija bila dobar, traženi proizvod u inostranstvu, trebalo bi da postoji interesovanje poslovnih ljudi da sa njom posluju. Pozitivan brend Srbije, po njegovom mišljenju, ogleda se pre svega u tome koliko su poslovni ljudi u svetu spremni da ulože novac ili uđu u partnerstva sa domaćim firmama. Da bi se to u najboljoj meri i ostvarilo, potrebno je pripremiti društveno-ekonomsko-pravnu klimu koja pogoduje stranim investitorima. Takođe, treba ostvariti kontakte sa svima koji mogu imati uticaja na kreiranje pozitivnog imidža Srbije u svetu. Imamo odlične košarkaše u NBA ligi, odlične tenisere, svetski poznate stručnjake u mnogim oblastima. Niko ih ne kontaktira, niko od njih ne traži pomoć koja nam je i te kako potrebna.

Jedan od najboljih primera rebrendiranja država je Španija. Od Frankove smrti 1975. godine, ona se transformisala u modernu, dobrostojeću evropsku, demokratsku državu. Viđenje ove zemlje drastično se promenilo. Zemlja se rebrendirala. Njen pozitivan primer treba da nam je zvezda vodilja u stvaranju brenda zvanog Srbija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure