img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Brending kao globalni fenomen

01. новембар 2007, 02:10 Mr Aleksandar Josimović
Copied

Anatomija jednog brenda VREME 877

Poslednjih dana medijski prostor Srbije zaokupljen je jednim globalnim svetskim fenomenom: brendingom. Kada se on podigne na nacionalni nivo, dobija se Savet za brendiranje Srbije. Način na koji je sastavljen, silne izmene u sastavu Saveta, stručna nekompetentnost pojedinih članova u oblasti brendiranja, ne obećavaju ništa dobro. Jedna odlična ideja kao što je potreba za brendiranjem, tačnije rebrendiranjem Srbije dovedena je do apsurda.

Šta je to brend? Brend je neopipljiv, perceptualni koncept koji se nalazi u svesti ljudi. Nacionalno brendiranje je vrlo osetljivo područje, jer države su veoma složeni organizmi. Globalizacija, u isto vreme znači, da se i države međusobno nadmeću za poverenje ulagača, turista, potrošača, donatora, useljenika, medija pa i vlada drugih država. Zbog svega toga, moćan i pozitivan nacionalni brend je danas važna konkurentska prednost.

Za vlade je važno da znaju kakvu percepciju njihove zemlje, prirodne lepote, ljudi i proizvoda, imaju u svetskoj javnosti. Sve to utiče na imidž državnog brenda. On je pak ukupnost percepcija o zemlji i njenim stanovnicima i obično se meri u odnosu na šest područja: turizma, ljudi, kulture, Vlade, izvoza i ulaganja.

Kao i sve druge države, i Srbija je brend. Kad pomenete to ime ljudima širom sveta, ono će izazvati određene asocijacije. Iako je došlo do određenih pozitivnih pomeranja proteklih nekoliko godina, za većinu ljudi to je još uvek zemlja ratova, sankcija, problema, korupcije… To je i razlog što još uvek strani kapital stidljivo ulazi na naša vrata. Rizik je veliki. Mnogo je teže promeniti postojeću percepciju ljudi nego kreirati novu. Brend Srbije je u krizi i hitno treba učiniti nešto da se ona prevaziđe. Dakle, ideja o brendiranju Srbije je dobra, ali realizacija mora biti drugačija.

Kao prvo, problem se mora podići na nivo ministarstva, tj. ustanoviti funkciju ministra za brending u Vladi Srbije. To ministarstvo mora da ima snažnu potporu u multidisciplinarnom timu koji treba da sačinjavaju naši najbolji stručnjaci za brending, marketing, komunikaciju, advertajzing, PR, dizajn, strategijski menadžment, kreativnost, IT, psihologiju… Mora se stvoriti osnovna ideja na kojoj će biti zasnovan nacionalni brend i da se razvije ceo program. Treba identifikovati jedan veliki projekat koji bi skrenuo pažnju na naciju. U narednom periodu, kompletno predstavljanje Srbije kao brenda treba da bude koordinisano: od turističke ponude, izvoznih aranžmana, diplomatije… Poruke u vezi sa donošenjem seta zakona koje ćemo jasno predstaviti svetu, moraju uliti poverenje stranih investitora da je reč o zemlji koja poštuje zakon koji je praćen podsticajnim privrednim merama. Prema mišljenju profesora Luisa T. Velsa mlađeg, predavača na menadžmentu Univerziteta Harvard, suština brendiranja Srbije je u saradnji ili partnerstvu sa svetom. Da bi Srbija bila dobar, traženi proizvod u inostranstvu, trebalo bi da postoji interesovanje poslovnih ljudi da sa njom posluju. Pozitivan brend Srbije, po njegovom mišljenju, ogleda se pre svega u tome koliko su poslovni ljudi u svetu spremni da ulože novac ili uđu u partnerstva sa domaćim firmama. Da bi se to u najboljoj meri i ostvarilo, potrebno je pripremiti društveno-ekonomsko-pravnu klimu koja pogoduje stranim investitorima. Takođe, treba ostvariti kontakte sa svima koji mogu imati uticaja na kreiranje pozitivnog imidža Srbije u svetu. Imamo odlične košarkaše u NBA ligi, odlične tenisere, svetski poznate stručnjake u mnogim oblastima. Niko ih ne kontaktira, niko od njih ne traži pomoć koja nam je i te kako potrebna.

Jedan od najboljih primera rebrendiranja država je Španija. Od Frankove smrti 1975. godine, ona se transformisala u modernu, dobrostojeću evropsku, demokratsku državu. Viđenje ove zemlje drastično se promenilo. Zemlja se rebrendirala. Njen pozitivan primer treba da nam je zvezda vodilja u stvaranju brenda zvanog Srbija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure