img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Apel

17. oktobar 2002, 19:04 Redakcija Vremena
Copied

Demokratske snage u Srbiji našle su se između čekića NATO-a i nakovnja režima

Kao dugogodišnji zastupnici i aktivisti za demokratsku i antisocijalističku Srbiju, koji su ostali u svojoj zemlji u ovim teškim trenucima i koji žele da naša zemlja ponovo nađe svoje mesto u svetskoj zajednici država, izjavljujemo sledeće:

Oštro osuđujemo NATO bombardovanja koja su strahovito pogoršala stanje na Kosovu i izazvala raseljavanje ljudi van granica, ali i širom Jugoslavije. Oštro osuđujemo etničko čišćenje albanskog stanovništva koje vrše bilo koje jugoslovenske snage. Oštro osuđujemo nasilje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) protiv Srba, umerenih Albanaca i drugih etničkih zajednica na Kosovu. Humanitarna katastrofa na Kosovu – smrt, bol i užasna patnja za stotine hiljada Albanaca, Srba i pripadnika drugih etničkih zajednica – mora odmah prestati. Svim izbeglicama iz Jugoslavije mora biti odmah i bezuslovno dozvoljen povratak u njihove domove, njihova sigurnost i ljudska prava zagarantovana i obezbeđena pomoć za obnovu. Počinioci zločina protiv čovečnosti, ko god da su, moraju biti privedeni pravdi.

Borbe između srpskih snaga i OVK moraju smesta prestati da bi otpočeo novi krug pregovora. Sve strane moraju odustati od svojih maksimalističkih zahteva. Nema (kao ni u drugim brojnim sličnim sukobima, kao što je onaj u Severnoj Irskoj) brzih i lakih rešenja. Svi moramo biti spremni za dug i mikotrpan proces pregovora i normalizacije.

NATO bombardovanje Jugoslavije uzrokuje razaranja i sve veći broj civilnih žrtava (najmanje nekoliko stotina, možda i hiljadu dosad). Krajnji ishod biće razaranje ekonomskih i kulturnih osnova jugoslovenskog društva. To mora smesta prestati.

Ovom agresijom prekršeni su Povelja UN-a, Završni akt iz Helsinkija, osnivački dokument NATO-a, kao i ustavi zemalja kao što su Nemačka, Italija, Portugal. Kao pojedinci koji su posvetili svoje živote odbrani demokratskih vrednosti i koji veruju u univerzalne pravne norme, duboko smo zabrinuti da će NATO-vo kršenje ovih normi onemogućiti svaku borbu za vladavinu prava i ljudska prava u ovoj zemlji i drugde u svetu.

NATO agresija je dodatno destabilizovala južni Balkan. Ako se nastavi, ovaj sukob mogao bi se proširiti i van granica Balkana i, ako se pretvori u kopnene vojne operacije, hiljade vojnika NATO-a i Jugoslavije, kao i albanskih i srpskih civila izgubiće život u jednom uzaludnom ratu kao u Vijetnamu. Političke pregovore o mirnom rešenju trebalo bi smesta ponovo pokrenuti.

Sadašnji režim samo je ojačan napadima NATO-a na Jugoslaviju prirodnom reakcijom ljudi da se patriotski okupljaju oko zastave u vremenima strane agresije. Mi smo i dalje u opoziciji prema sadašnjem antidemokratskom i autoritarnom režimu, ali se isto tako snažno protivimo agresiji NATO-a. Napadi NATO-a i potom objavljeno ratno stanje slabe demokratske snage u Srbiji i ugrožavaju reformističku vlast u Crnoj Gori, jer ih sada stavljaju između čekića NATO-a i nakovnja režima.

U sukobima u bivšoj Jugoslaviji lideri svetske zajednice počinili su brojne kobne greške. Nove greške vode pooštravanju sukoba i udaljavaju nas od traganja za mirovnim rešenjima.

Obraćamo se svima: Predsedniku Miloševiću, predstavnicima kosovskih Albanaca, liderima NATO-a, EZ-a i SAD, da smesta zaustave svako nasilje i vojne aktivnosti i angažuju se na iznalaženju političkog rešenja.

Beograd, 15. 4. 1999.

Stojan Cerović, kolmunista i novinar „Vremena“,, Jovan Ćirilov, selektor BITEF-a, direktor Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Sima Ćirković, član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), profesor Katedre za istoriju Univerziteta u Beogradu, Mijat Damjanović, bivši profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, direktor Centra za javnu i lokalnu upravu, Vojin Dimitrijević, bivši šef Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, direktor Beogradskog centra za ljudska prava, bivši potpredsednik Komiteta za ljudska prava UN-a, Daša Duhaček, koordinator Centra za ženske studije, član Upravnog odbora Alternativne akademske obrazovne mreže, Milutin Garašanin, član SANU-a, potpredsednik Udruženja za istraživanja jugoistočne Evrope, Zagorka Golubović, profesor na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, šef Odeljenja za društvene nauke AAOM-a, Dejan Janča, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Ivan Janković, advokat, predsednik Upravnog odbora Centra za antiratnu akciju, Predrag Koraksić, karikaturista, Mladen Lazić, profesor na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Sonja Liht, predsednik Upravnog odbora Fonda za otvoreno društvo, Ljubomir Madžar, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Veran Matić, glavni urednik Radija B92, predsednik ANEM-a, Jelica Minić, generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji, Andrej Mitrović, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Radmila Nakarada, naučni savetnik u Institutu za evropske studije, Milan Nikolić, direktor Centra za proučavanje alternativa, Vida Ognjenović, pozorišni reditelj, dramski pisac, Borka Pavićević, direktor Centra za kulturnu dekontaminaciju, Jelena Šantić, Grupa 487, aktivista pokreta za ljudska prava, Nikola Tasić, dopisni član SANU-a, član Evropske akademije, Ljubinka Trgovčević, naučni savetnik Instituta za istoriju SANU-a, Srbijanka Turajlić, profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, v.d. predsednika Upravnog odbora AAOM-a, Ivan Vejvoda, izvršni direktor Fonda za otvoreno društvo, Branko Vučićević, prevodilac

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure