Rusija

25.novembar 2004. Marko Savić

Na dvostrukom koloseku

Oni će i odluku o razvoju novih nuklearnih raketa, koja baš i nije preterano uzbudila Amerikance, sigurno najtoplije primiti

Orvelova lista (3)

02.oktobar 2003. Prev. T.S

Špijun s pokrićem

Manje od godinu dana pred smrt, Džordž Orvel, autor 1984 i Životinjske farme napravio je listu prikrivenih komunista iz novinarskih i umetničkih redova i predao je u ruke agentima Odeljenja za istraživanje informacija Forin ofisa. U prvom septembarskom izdanju "The New York Review of Books" Timoti Garton Eš daje novo tumačenje Orvelove liste – u prvom delu, Eš opisuje Orvelove motive i navodi da je svoju listu pisac predao službenici Siliji Kirvan na njenu inicijativu, dok se drugi deo teksta bavi strukturom i delatnostima Odeljenja za istraživanje informacija i sudbinom ljudi navedenih na listi. Poslednji deo ovog tumačenja dublje analizira motive Džordža Orvela i značaj liste za njegovu psihološku biografiju

Liberija bez Tejlora

13.avgust 2003. Duška Anastasijević

Odlazak bez griže savesti

U jednoj improvizovanoj bolnici, u kojoj ljudi umiru od gangrene zbog nedostatka osnovnih lekova, na dan kada je predsednik Tejlor podnosio ostavku, umrlo je dvogodišnje dete koje nije bilo teže od naprednijeg novorođenčeta – u trenutku smrti imalo je samo šest kilograma. Opsada je udesetostručila cene svih životnih namirnica u gradu, a cena litra benzina popela se na 10 dolara. Ovi prizori sa ulica Monrovije, koji po užasu nisu ravni ni onima iz najstravičnijih horor filmova, odvijali su se dok se Čarls Tejlor uz počasti luksuzne palate opraštao od vlasti

Slovenija

30.jul 2003. Svetlana Vasović-Mekina

Hronika generalke za puč

Ovdašnja javnost saznaje sa devet godina zakašnjenja da se u vreme burnog smenjivanja ministra odbrane Janeza Janše država našla na ivici oružanog sukoba između policije i Janši lojalnih delova vojske

Frano Cetinić

23.april 2003. Frano Cetinić, Pariz

Urednik zabranio

O "misionarskim intelektualcima"

Transatlantsko sporenje

12.februar 2003. Duška Anastasijević

Uoči presude Sadamu

Pokazalo se, uprkos očekivanjima, da SAD u svojim ratnim i diplomatskim naporima imaju više sreće s iračkim susedima, bez obzira na javno mnjenje ovih zemalja koje je na strani Sadama. Kao i svi ostali (osim Sirije, koja je glavni švercer Sadamove nafte), i oni kupuju vreme, tvrde pazar i pokušavaju da iz rata na koji ne mogu da utiču izvuku što veću materijalnu korist

Iz čega puca 007

19.decembar 2002. Miloš Vasić

Naoružan i glup

Decenije su prošle dok su se reditelji setili da u soundtrack ubace zveckanje izbačenih čaura; da primete kako akteri akcionih scena s pucnjavom treba povremeno da napune svoje oružje; danas od zveckanja čaura i izbacivanja praznih šaržera ne može da se živi. Seća li se iko da je Šon Koneri ikada menjao šaržer u svom pištolju?

Evropa i SAD

14.novembar 2002. Dušan Reljić

Omraženo carstvo dobra

Nemačka i druge članice Evropske unije ne znaju kako da se postave prema neospornom svetskopolitičkom hegemonu

Drugačiji triler - Otadžbina

09.oktobar 2002. Teofil Pančić

Pepeo bez bašte

Firer u Berlinu, Čerčil u izgnanstvu, a sve to 1964! Ovako je postavljena scena za Herisov vanserijski triler koji je pre svega moderni moralitet, priča o Zlu kao skrivenoj istini pompezne "otadžbinske" retorike

Američki predsednik na evropskoj turneji

30.maj 2002. Duška Anastasijević

Ruski iskorak na Zapad

Po svemu sudeći, Buš se mnogo prijatnije osećao u Rusiji ćaskajući s predsednikom o kome donedavno ni sam nije imao najlepše mišljenje, nego u prestonicama tradicionalnih saveznika. U poseti Rusiji zadržao se tri dana, dok je manje od celog dana proveo sa svojim nemačkim i francuskim domaćinima. Na prvi pogled stiče se utisak da su razgovori u Berlinu i Parizu bili mnogo napetiji od onih koje je vodio s bivšim oficirom KGB-a u Moskvi i Sankt Peterburgu

Posle pregovora sa MMF-om

29.mart 2002. Miša Brkić

Ubrzano u privatizaciju

Jedan od prvih saveta i zahteva Međunarodnog monetarnog fonda beogradskim pregovaračima bio je da se ubrza prodaja srpskih firmi. Reformski lideri imaju još "kredita" kod građanstva koje gunđa zbog teškog života i čeka gde da uloži šest milijardi maraka pretvorenih u eure koje još čame u slamaricama