img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

15. mart 2001, 20:32 Priredila: Duška Anastasijević
Copied

Meksiko Siti: Marš zapatista

Nakon dugotrajnog marša koji su počeli iz svojih skloništa u džungli, zapatisti predvođeni komandantom Markosom trijumfalno su umarširali na centralni trg u Meksiko Sitiju. Markos i dvadesetak komandanata zapatista, grupe koja se u Meksiku bori za veća prava Indijanaca, na trg su umarširali sa skijaškim maskama na licu, gde ih je sačekalo više desetina hiljada pristalica kojima su se obratili sa bine. Ovaj spektakularni nastup dovoljno govori koliko su se prilike u Meksiku promenile. Markos, kome je ovo ratno ime, zapravo je univerzitetski asistent Rafael Sebastijan Vićente koji je 1994. poveo u pobunu stotinak Indijanaca iz plemena Maja sa kojima je oformio gerilu. Gerila je sebi nadenula ime po Emilijanu Zapati, legendarnom revolucionaru s početka XX veka. Od kada su Meksikanci prošle godine prvi put nakon sedam decenija s vlasti skinule Institucionalnu revolucionarnu partiju (IRP), nova vlast i zapatisti su poboljšali odnose, a marš zapatista je neka vrsta pritiska na Kongres da donese novi zakon koji će Indijancima garantovati veća prava. Njihove zahteve zdušno je podržao novi predsednik Meksika Vićente Foks Kesada.

Moskva: Poseta, naoružanje, nafta

Iranski predsednik Mohamed Hatami i njegov domaćin ruski predsednik Vladimir Putin kao da su hteli za nekoliko dana da nadoknade četiri decenije, koliko je prošlo od poslednje zvanične posete iranskog državnika Moskvi. Iranski predsednik Hatami vratio se kući s pregršt potpisanih ugovora, Putin je ostao da trlja ruke, a Amerikanci da se češkaju po glavi. Osim protokolarnog sporazuma o nenapadanju, dvojica državnika potpisali su brojne ugovore o vojnoj saradnji, što uključuje veliki kontingent konvencionalnog naoružanja koji će Rusi prodati Iranu, kao i onaj o nastavku ruske pomoći oko izgradnje nuklearnog reaktora pored vojne baze u Bušeru u Persijskom zalivu. Prirodno, detalji potpisanih kupoprodajnih ugovora ostali su tajna, što je ujedno i razlog nespokojstva američke administracije koja je Iran odavno svrstala u „otpadničke“ režime. Iranski ambasador u Rusiji, međutim, nagovestio je pre nekoliko nedelja da bi Rusija Iranu mogla prodati naoružanje u vrednosti od čak sedam milijardi američkih dolara. Samo izgradnja nuklearnog reaktora, koju je obustavio bivši ruski predsednik Boris Jeljcin potpisavši tajni sporazum sa SAD-om, prema najavi iranskih zvaničnika treba da iznosi oko milijardu dolara. Rusi će Irancima prodati i tenkove, rezervne delove za tenkove još iz doba hladnog rata koje je Iran koristio u ratu protiv Iraka, ali i savremene raketne sisteme za protivvazdušnu odbranu poput sistema S-300, za koje se bivši jugoslovenski predsednik Milošević uzalud nadao da će ih dobiti od Rusa uoči intervencije NATO-a.

U nedavno objavljenom izveštaju američke obaveštajne službe CIA tvrdi se da Iran pri nuklearnom reaktoru u Bušeru radi na razvijanju nuklearnog oružja, što i iranska i ruska vlada odlučno demantuju. Rusija i Iran sklopile su i sporazum kojim se zabranjuje izgradnja naftovoda ispod Kaspijskog mora, kojim direktno pokušavaju da podriju američke planove da ubede Kazahstan da novi naftovod zaobiđe Rusiju. Amerikancima je na posredan način uputio poruku general Leonid Ivašov, šef odeljenja Ministarstva odbrane za međunarodne odnose kada je izjavio da će,“sviđalo se to nekima ili ne, dve zemlje nastaviti saradnju“. Ivašov je još dodao da su detalji potpisanih sporazuma o prodaji naoružanja „privatna stvar dveju suverenih država“.

Udairi: Prijateljska vatra

Američki bombarder F-18 greškom je ispustio bombu tešku oko 250 kg na američku vojnu bazu u Kuvajtu, samo trideset kilometara udaljenu od iračke granice. Ova greška koštala je šest ljudskih života, a troje je teško ranjeno. U bazi su poginula četiri američka državljanina i jedan Novozelanđanin, a identitet šeste žrtve nije saopšten. Američki zvaničnici još nisu otkrili zbog čega je došlo do greške, odnosno da li je reč o tehničkoj grešci, ili je pogrešio pilot ili su mu prilikom poletanja dali pogrešne koordinate cilja. Ovo je treći incident u koji je umešana američka mornarica u poslednjih nekoliko meseci. Prvi je bio teroristički napad na razarač Koul u vodama Jemena, a drugi, sudar američke podmornice sa japanskim ribarskim brodićem u blizini Honolulua. U napadu na razarač poginulo je 17 mornara, a u nesreći kod Honolulua život je izgubilo devetoro Japanaca. U aprilu 1999, prilikom vežbe, pilot bombardera F-18 promašio je cilj za oko dva kilometra i bombe ispustio nedaleko od portorikanskog ostrvceta Vjekes.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure