img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

04. jul 2001, 18:18 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Izrael: Optužba

Izraelski premijer Arijel Šaron otkazao je zakazanu posetu Briselu u verovatnom pokušaju da izbegne neprijatnosti oko optužbe za ratne zločine, koju su protiv njega podigle palestinske izbeglice i grupe za zaštitu ljudskih prava. Šaron će na svojoj prvoj evropskoj turneji obići Pariz i Berlin, ali je putni plan izmenjen kako bi se izbegao Brisel. Zvanično objašnjenje je da je Šaron „prezauzet“, ali izraelski mediji citiraju izraleske diplomate koji kažu da je odluka u vezi sa slučajem koji istražuje belgijski sud. Dvadeset troje palestinskih izbeglica iz Libana tužilo je Šarona za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine zbog njegove uloge u masakru oko 2000 palestinskih izbeglica u bejrutskim logorima Sabra i Šatila. Masakr su počinili libanski hrišćanski falangisti, Šaronovi saveznici tokom izraelske invazije na Liban 1982. godine. Izgleda da Izraelci ozbiljno shvataju optužbu. Prema poslednjim izveštajima, šef međunarodnog odeljenja izraelskog državnog javnog tužioca poslat je u Belgiju da se upozna sa slučajem.

Buenos Ajres: Plavi anđeo

Argentinski mornarički kapetan Alfredo Astiz (50), dečjeg lica, poznatiji pod nadimkom „Plavi anđeo smrti“, predao se u Buenos Ajresu i čeka da bude izručen italijanskim vlastima koje su zatražile ekstradiciju. U Italiji ga čeka suđenje zbog optužbi da je odgovoran za ubistvo tri italijanska državljana u periodu „prljavog rata“ i hunte od 1976-83. U tom periodu nestalo je oko 20.000 osoba, a tela mnogih su iz aviona bacana u more. Astiz je 1990. u Parizu već osuđen u odsustvu na zatvorsku kaznu zato što je sud utvrdio da je odgovoran za nestanak dve francuske opatice, a traži ga i Švedska.

Zbog Zakona o amnestiji, koji je sredinom 80-ih donela nova, demokratska argentinska vlast u pokušaju da umiri pripadnike vojske koji su bili odgovorni za ubistva i nestanke, „Plavi anđeo smrti“ oslobođen je odgovornosti za nedela. Evropske zemlje traže od argentisnkih vlasti izručenje oko stotinu bivših oficira zbog ubistava i kidnapovanja državljana zemalja Evropske unije, a Astizovo hapšenje prvo je od kad su se ti zahtevi pojavili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure