img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

14. februar 2002, 10:02 Priredio: D. Konjikušić
Copied

London: Pljačka na aerodromu

Prošlog ponedeljka oko 6.30 sati po Griniču, na aerodromu Hitrou iz blindiranog vozila kompanije British Airways ukradeno je osam crvenih kutija u kojima se nalazilo šest miliona dolara u kešu; novac koji je iz Bahreina, preko Londona trebalo da stigne u Njujork na aerodrom „Kenedi“. Engleska policija traga za najmanje dva pljačkaša, koji su najverovatnije imali validne sigurnosne propusnice pomoću kojih su neopaženo ušli u deo aerodroma zabranjen za posetioce, opljačkali kombi, a potom lagodno u drugom vozilu s plenom napustili aerodroma. Pljačka je izvedena za svega nekoliko minuta, a povređen je jedino 35-godišnji vozač koga su pljačkaši izvukli iz kabine i bacili na zemlju te je usled pada povredio zglob. Vozilo za dostavu, u kome su pljačkaši napustili aerodrom, kasnije je pronađeno zapaljeno u Felthamu udaljenom dve milje. Mardžori Bekon kaže da je slučajno pogledao kroz prozor svog stana i video eksploziju napuštenog aerodromskog vozila. „Pomislio sam da je eksplodirao komšijin automobil“, objašnjava Bekon. Policija kaže da za sada nema traga ni od pljačkaša ni od novca. „Ovo je očigledno izuzetno ozbiljan incident i to je razlog zašto se odred za specijalne operacije njime bavi. U vezi smo sa svim važnim službama“, saopštio je britanskim medijima šef Odseka za organizovani kriminal detektiv Džon Kouls. Aerodromske vlasti su takođe uključene u istragu i trenutno istražuju kako su pljačkaši uspeli da prođu stroge mere obezbeđenja i da nesmetano napuste područje aerodroma.

Oruzgan: Brutalnost američke vojske

Tokom racije američke vojske u avganistanskom mestu Oruzgan, severno od Kandahara, 23. januara ove godine, prema navodima američke štampe, greškom je došlo do hapšenja meštana. Američki vojnici su tom prilikom priveli 27 meštana koje su potom držali 16 dana zatvorene u kavezima u svojoj bazi u Kandaharu, gde su ih američki vojnici svakodnevno maltretirali i udarali. Tokom „obrade“ osumnjičenih lica ubijeno je petnaestoro Avganistanaca, a rodbina ubijenih tvrdi da su neki od njih zadavljeni najlonskim kanapom. Iako je istraga o ovom događaju pokrenuta, portparol Pentagona Viktorija Klerke saopštila je da „nema indicija da se bilo šta slično zaista i dogodilo“. Ona je saopštila da su nakon natpisa u novinama o ovom događaju američki sekretar za bezbednost Donald Ramsfeld i general Tomi Frenks, zapovednik Centralne komande američke vojske, momentalno zahtevali dodatne informacije o ovom slučaju. Portparol američke vojske major Ruper tvrdi da je sumnjičav prema takvim tvrdnjama i da je veoma zadovoljan kvalitetom tretmana zarobljenih talibana. Četvorica meštana Oruzgana tvrde da su ih američki vojnici maltretirali, uprokos tome što su znali da nisu nikakvi teroristi i da podržavaju novu vlast Hamida Karzaia. „Nikada im ne mogu oprostiti. Zašto su mi to učinili, zašto su nas bombardovali“, kaže jedan od meštana koga su Amerikanci uhapsili. Guverner provincije Gul Aga predlaže da avganistanski borci ubuduće zajedno s američkom vojskom pretražuju teren kako bi se izbegli slični incidenti. Pentagon je inače prvobitno saopštio da je 23. januara napadnuto skladište oružja Al Kaide, kada je ubijeno 15, a zarobljeno 27 terorista. Reakcije javnosti usledile su tek nakon demanta avganistanskih vlasti u kome se kaže da nijedan zatvorenik nije pripadnik talibana niti član mreže Al Kaida.

Moskva: Električno prevodilo

Ruska kompanija Ektako iz Sankt Peterburga razvila je džepnu napravu koja fraze sa engleskog jezika prevodi na francuski, nemački i španski jezik. Umesto preturanja po rečniku ili listanja priručnika, sada je dovoljno da se izgovori fraza na engleskom jeziku koju univerzalni prevodilac robotskim glasom ponovi na željenom stranom jeziku. „Ovo je prvi električni rečnik fraza i prvenstveno je namenjen ljudima koji mnogo putuju. To je više od električnog rečnika jer uređaj može da razume svaku frazu koju izgovorite. U budućnosti planiramo da napravimo modele i za druge jezike. Do kraja godine je planirano da se ubaci i kineski jezik, nakon čega Englez i Kinez mogu da razgovaraju bez prevodioca i to je zaista zapanjujuća činjenica“, kaže Arkadij Davidov, istraživač iz kompanije Ektako. Univerzalni prevodilac UT–103 koristi AA baterije i prodaje se po ceni od 249,95 dolara. Realno može da prevede 3000 fraza koje se najčešće koriste za vreme putovanja, a uključeni su i najčešće korišćeni izrazi koji se upotrebljavaju po restoranima, prodavnicima i u saobraćaju. Za vreme testiranja UT–103 je rečenicu „Koliko se plaća dodatni prtljag“ preveo sa „Kada voz kreće“, što je Davidov objasnio kao posledicu velike buke tvrdeći da u tišini univerzalni prevodilac sigurno prevodi 90 odsto fraza. Do kraja godine trebalo bi da se pojave modeli univerzalnog prevodioca specijalizovani za naučnike, advokate i američke policajce.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure