img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Arheologija

Mamut iz Viminacijuma

10. јун 2009, 15:32 S. Bubnjević
foto: m. milenković
Copied

Spektakularno otkriće skeleta mamuta u Kostolcu izazvalo je ogromno interesovanje svetskih i domaćih medija. Ženka mamuta je prošle nedelje pronađena na ugljenokopu Drmno, nedaleko od termoelektrane Kostolac B i neposredno uz Viminacijum, arheološko nalazište iz rimskog perioda. Tu je – na severoistočnom obodu ugljenokopa, u sloju žutog peska, na dubini od 27 metara – bagerska kašika udarila u neočekivanu prepreku za koju se ispostavilo da predstavlja fosilne ostatke najstarijeg stvorenja koje je pronađeno u regionu Zapadnog Balkana.

Prema tvrdnjama arheologa Miomira Koraća i njegovih saradnika iz Arheološkog parka Viminacijum, mamut je star oko milion godina i pripada vrsti Mammuthus meridionalis. Ovi takozvani južni mamuti naseljavali su Evroaziju pre oko dva miliona godina, a od njih su se kasnije razvile mlađe vrste mamuta, kao što su takozvani vunasti mamuti. Pretpostavlja se da je ženka iz Viminacijuma bila teška oko deset tona, visoka 4,5, a dugačka šest metara. Pored nje je pronađen i skelet jelena, što bi moglo da pomogne u rasvetljavanju načina na koji je umrla.

Tokom proteklog vikenda, nalazište mamuta je posetio i potpredsednik Vlade i ministar nauke i tehnološkog razvoja Božidar Đelić, koji je pozvao sve građane Srbije „da kandiduju ime za ovu našu mamuticu najstariju na Balkanu“. Korać i njegovi saradnici su tom prilikom najavili da će mamut (koji je sad samo privremeno zaštićen od kiše) biti ispitan DNK analizom, njegove kosti će biti zaštićene specijalnim sredstvima, a najverovatnije će potom biti izložen u Viminacijumu, koji se inače, sa svojim carskim mauzolejom, rimskim termama, akvaduktom i drugim ostacima rimskog grada već pretvorio u turističku destinaciju.

„Naš cilj je da nekih 300.000 ljudi godišnje dođe i poseti Viminacijum“, rekao je potpredsednik Vlade dodajući da je to sasvim moguće i da je „Viminacijum jedna od 12 stanica gde možemo da pokažemo sve ono što je Rimsko carstvo ostavilo na tlu naše zemlje“.

Mamut iz Kostolca će biti još jedna velika atrakcija ovog kraja, pored nalazišta Viminacijum, budući da je njegov skelet skoro potpuno očuvan. Mamuti, kao izumrli džinovski sisari, spadaju u najzanimljivija paleontološka otkrića. U Srbiji je inače, pronađeno više fosilnih ostataka mamuta raznih vrsta i raznih starosnih dobi – jedan od najpoznatijih je mamut Kiki, koji je nađen u Kikindi, a poznat je i mamut koji je iskopan prilikom građevinskih radova kod palate „Albanija“ u Beogradu, a po kome danas nosi ime jedna poznata gradska knjižara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure