img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Olimpijada 2016

Januarska reka, u avgustu

07. oktobar 2009, 21:48 Vladimir Stanković
RADOST BUDUĆIH DOMAĆINA: Slavlje na ulicama Brazila
Copied

Izbor Rio de Žaneira za organizatora Olimpijskih igara 2016. sam po sebi nije iznenađenje, ali jesu glatko ispadanje Čikaga već u prvom krugu kao i odnos glasova kojim je najveći grad Brazila pobedio Madrid (66-32)

Prošlog petka u Kopenhagenu je okrenuta nova stranica u istoriji olimpijskog pokreta: na 121 „sesiji“ Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) pala je odluka da se Olimpijske igre 2016. održe u Rio de Žaneiru, najvećem gradu Brazila. Odluka je istorijska zato što će Južna Amerika po prvi put organizovati olimpijadu koja će tek treći put otići na Južnu hemisferu. Izbor članova MOK-a služi im na čast jer su pokazali, najmanje, dve stvari: da, u najvećem broju, glasaju po ubeđenju i da poštuju (nepisani) princip rotacije kontinenata.

Finalna trka vodila se između četiri kandidata sa tri kontinenta, ako Čikago i Rio podvedemo pod Ameriku iako uvek ostaje i ona uža podela na „severnu“ i „južnu“. Madrid je predstavljao Evropu a Tokio Aziju. Glavni grad Japana bio je nekako unapred otpisan, nešto zbog činjenice da je jednom već organizovao olimpijadu (1964), više zbog nedovoljne podrške stanovništva. Na neizbežnim kladionicama šanse Tokija bile su u rasponu od 1–19 do 1–26 (na jedan uloženi evro dobilo bi se 26 u slučaju pobede Tokija) dok je daleko najbolje stajao Čikago (raspon od 1,66 do 1,85 na jedan uloženi evro). Rio je bio drugi na listi (2,75–3,3) dok su šanse Madrida procenjene u rasponu 5,5 do 10. Čikago je naglo izbio u prvi plan kada se saznalo da će Barak Obama lično agitovati za kandidaturu svog grada, ali pokazalo se da članovi MOK-a „ne padaju“ na veličine. Čikago je, sasvim hladno, „isečen“ u prvom krugu glasanja dobivši svega 18 glasova prema 22 Tokija, 26 Rija i 28 Madrida. Tokio mu se pridružio u drugom krugu kada je Rio (očito glasovima Čikaga) skočio do 46, Madrid se popravio samo za jedan glas (29) a Tokio je pao na 20 i ispao. U velikom finalu Rio de Žaneiro je prosto razneo Madrid (66–32) i ta činjenica je, uz ispadanje Čikaga već u prvom krugu, mnogo veće iznenađenje od same odluke da Rio dobije Igre. To je, takođe, i najveća razlika u istoriji glasanja.

„GEOGRAF“ LULA: Svi se slažu da je Madrid imao briljantnu kandidaturu, sa 77 odsto gotovih objekata i gotovo stopostotnom podrškom stanovništva, kralj Huan Karlos, kraljica Sofija, premijer Hose Luis Sapatero i četa najboljih španskih sportista kompletirali su sliku o maksimalnoj institucionalnoj podršci kandidaturi, ali nije vredelo… Luis Inacio Lula da Silva, predsednik Brazila, u pratnji legendarnog Pelea, definitivno je osvojio članove MOK-a jednom geografskom kartom koja je neumoljivim činjenicama podsećala savest glasača da su dosadašnje igre 16 puta održane u Evropi, 6 puta u Severnoj Americi, 3 puta u Aziji i 2 puta u Okeaniji. Za svaki slučaj, pomenuo je i zimske olimpijade: 14 u Evropi, 6 u Severnoj Americi, 2 u Aziji. Dakle, Evropa i Severna Amerika imaju u svojim „dosiejima“ čak 42 olimpijade a Južna Amerika nijednu…

„Gospodo, red je na Južnu Ameriku. Mi hoćemo tu Olimpijadu i možemo da je organizujemo po svim standardima koji se traže“, poručio je Lula

ZAGRLJAJ: Legendarni Pele i predsednik Brazila

Oko 18.00 Eduardo Paes, gradonačelnik Rija, diskretno je svojima iz delegacije podigao dva prsta u vidu slova „V“ najavivši „viktoriju“ što je u 18.50 i zvanično potvrdio Žak Rog, predsednik MOK-a. U Riju je došlo do eksplozije radosti, u Madridu do talasa tuge. Svi španski kanali direktno su prenosili ne samo glasanje u Kopenhagenu već su imali i reportere na licu mesta, u Riju na čuvenoj Kopakabani, u Madridu na glavnom gradskom trgu gde se navijalo i strepelo kao na fudbalskom stadionu. Od tri poražena kandidata gubitak je najteže podneo Madrid.

Od Londona 1948. i Helsinkija 1952. igre nisu održane dva puta uzastopno na istom kontinentu. Huan Antonio Samaran, 89-godišnji bivši predsednik Olimpijskog komiteta za vreme čijeg mandata je olimpijski pokret izuzetno modernizovan, bio je veoma oprezan, upozorio je na snagu kandidature Rija podsetivši da Brazilci već imaju potpisan ugovor za prodaju TV prava u visini 220 miliona dolara (151 milion evra). Na pitanje da li je fudbalski „Mundijal“ u Brazilu 2014. hendikep za Rio, Samaran je odgovorio negativno rekavši da je u organizacionom smislu fudbalsko prvenstvo sveta kao 26 olimpijada. On je u vrlo emotivnom govoru u okviru prezentacije Madrida zamolio članove MOK-a da glasaju za Madrid i „prirede mi još jedno zadovoljstvo u ovo malo vremena koje još imam“, ali ni to nije pomoglo.

Nekoliko dana posle odluke, predsednik MOK-a Žak Rog izrekao je veliku istinu:

„Da je bilo zbog para, išli bismo u Čikago…“

ODZVONILO FAVELAMA: Olimpijada će promeniti Rio de Žaneiro, grad čije ime u prevodu sa portugalskog znači „Januarska reka“. Brazilski predsednik Lula obećava da će kada od 5. do 21. avgusta 2016. u Rio stignu sportisti i turisti iz celog sveta naći jedan „novi Rio“. On je ocenio da je Olimpijada šansa da Brazilci prestanu da budu „građani drugog reda“. Podsetio je da je Brazil zbog činjenice da je bio kolonija imao kompleks niže vrednosti i osećaj da ne može da uradi nešto što drugi mogu. „Došlo je vreme da se to promeni“, rekao je Lula obećavši „rad, rad i rad“.

Od 33 neophodna objekta Rio ima 10 završenih, 8 će biti renovirano, 9 će biti izgrađeno dok će 6 preostalih imati privremeni karakter. Najveći problem Rija su hoteli, sada garantuje 13.000 kreveta – što je malo, biće potrebno bar duplo više. Za sportiste će se izgraditi olimpijsko selo, za turiste novi hoteli a smeštaj će biti ponuđen i na brodovima usidrenim u luci. Sa finansiranjem neće biti problema jer država stoji iza projekta. Čini se da će veći problem biti bezbednost jer je Rio poznat po visokoj stopi kriminala. Samo u prvih devet meseci ove godine bilo je 3595 ubistava (!), ali Lula se nada da će do 2016. „favele nestati“ a stopa kriminala „znatno opasti“.

Procenjuje se da će Olimpijada doneti investiciju od 22 milijarde reala (oko 8,5 milijardi dolara) a pošto je korupcija u Brazilu „deo nacionalne kulture“, gradonačelnik Rija Eduardo Paes najavio je internet-stranicu na kojoj će se pratiti trošenje „svakog reala“. Brazilce čeka ogroman posao, ali su svesni da imaju šansu da promene Rio. Ekologisti će biti zadovoljni planom da se zasadi 24 miliona stabala i to u gradu koji je već poprilično ozelenjen. Maksimalno će se koristiti alternativne energije (sunce, vetar, voda), planira se dekontaminacija zaliva Gvanabara. Sve zgrade više od 180 metara moraće da ispune stroge ekološke uslove da bi se smanjila emisija gasova.

Jedna od rak-rana Rija je javni transport. Oko 10 miliona stanovnika uglavnom se vozi u 40.000 javnih autobusa i ko zna koliko piratskih. Grad praktično nema metro i ako do Olimpijade dobije bar neku liniju biće to veliki skok. U planu je i velika rekonstrukcija zone oko luke, nešto poput Barselone 1992. gde je od dela koji je bio ruglo grada napravljena prelepa olimpijska zona koja je danas hit mesto za stanovanje i provod. Procenjuje se da će u gradu biti urađeno više u narednih sedam godina nego u prethodnih 50, tokom kojih su se političari iz raznih partija više gložili nego što su radili za dobrobit grada.

Opšti program u sklopu Olimpijade 2016. imaće i socijalni karakter jer se planira da velikom broju mladih sportista budu ponuđene stipendije i omogućeni dobri uslovi za pripremu. Osim što će se smanjiti opasnost od uživanja droge, Brazil računa i na sportski efekat sličan onome koji je Kina imala 2008. u Pekingu. Planira se „bum medalja“ koji treba da potvrdi Brazil (i) kao sportsku silu sveta.

Rio je dobio „svoju“ Olimpijadu, pokušavao je četiri puta, prvi put još 1936, ali je pobedio onda kada su članovi MOK-a postali ubeđeni da može da ponudi i sve ostalo osim bogomdanih prirodnih lepota. Brazil se ozbiljno transformisao u poslednje dve decenije. Posle vojne diktature pod vladom Itamara Franka prvo je smirena trocifrena inflacija. Za vreme vlade socijaldemokrate Fernanda Kardosa izvršena je primerna privatizacija koja je dovela strane investitore. Lula je ne samo nastavio istom linijom već je zemlju pretvorio u veoma sigurnu kad je strani kapital u pitanju, a svojom harizmom i popularnošću doprineo je i znatnom povećanju međunarodnog ugleda zemlje.

Vest o pobedi Rija u Kopenhagenu na plaži Kopakabane proslavilo je oko 100.000 građana. Reakcije širom sveta takođe su dale za pravo članovima MOK-a. Na „kariokama“ (stanovnici Rija, ne Brazila u celini) je da opravdaju poverenje i iskoriste šansu koju su zaslužili.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.jun 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr