img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poštanske marke

Izvozimo u Kinu

25. novembar 2009, 13:41 Vladan Stošić
Copied

Jedan od retkih proizvoda koje je Srbija prošle godine uspela da izveze u Kinu su poštanske marke. Izvoznik je bila Jugomarka, koja u ime PTT-a proizvodi marke, određuje njihovo idejno rešenje i program njihovog izdanja. Prema rečima Radomira Bojanića, direktora Jugomarke, u Kinu je izvezeno 50.000 serija maraka.

„Kinezi su otkupili naše marke izdate povodom Olimpijade u Pekingu. Pozvali su nas i na filatelističku izložbu koju su priredili tim povodom i tamo smo prodali još naših maraka u približnoj vrednosti od 8000 evra.“

Mnogi u Srbiji danas smatraju filateliju, zajedno sa sakupljanjem značaka, za socrealistički hobi i oni će reći da nije ni čudo da je do ovog uspeha došlo baš u komunističkoj Kini, ali to nije tačno. Filatelija je svetski hobi i srpske marke su cenjene u svim zemljama pa je to i razlog zašto Jugomarka nije promenila svoje ime, iako Jugoslavije više nema.

„Da smo promenili ime, trebalo bi da prođe vreme da nas filatelisti u svetu ponovo prepoznaju i da shvate da nam mogu verovati“, kaže Bojanić.

Poverenje filatelista Jugomarka je sticala tokom decenija i to nije bilo lako. Svojevremeno su se naše marke štampale i u Švajcarskoj, a danas se štampaju u Srbiji jer su naše štamparije usvojile tu tehnologiju. Sedamdesetih godina su naše marke bile neugledne ali današnja grafička rešenja nailaze samo na pohvale, o čemu svedoči činjenica da je usred sankcija, 1993. godine, naša marka izdata povodom 500 godina od Kolumbovog otkrića Amerike proglašena za najlepšu na svetu. Iako je interesovanje za ovu marku bilo ogromno, Jugomarka nije doštampala njen tiraž.

„Cena marke na filatelističkom tržištu zavisi od njenog tiraža. Da smo doštampali prvobitni tiraž te marke niko nam više ne bi verovao oko toga koliki je tiraž naših maraka. Pre nekoliko godina smo dobili ponudu da odštampamo još 50.000 primeraka marke koja je proglašena za najlepšu. Odgovorili smo da je to nemoguće jer je pribor za njenu štampu uništen kada je završena štampa, što je naša praksa posle štampanja svake marke“, objašnjava Bojanić.

Visokokvalitetna štampa i dobra grafička rešenja ipak ne bi bile dovoljne za svetski uspeh srpskih maraka. Treba pronaći i motiv koji će privući pažnju. filatelista. Marka koju će uskoro izdati Jugomarka zasigurno će privući pažnju.

„Povodom izložbe dinosaurusa iz Argentine odlučili smo da izdamo prigodnu marku. Argentinska pošta nam je to dozvolila i marke će se uskoro pojaviti. Iako ova izložba godinama kruži svetom, ovo je bio prvi put da se njeno gostovanje obeleži izdavanjem poštanske marke“, kaže Bojanić.

Kada sledeći put u pošti kupite marku koju ćete nalepiti na koverat, razmislite da li bi bilo dobro da kupite još jednu i sačuvate je. To bi mogla biti dobra investicija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure