

Novi rat na pomolu
Rat za naftu: Da li će SAD napasti Venecuelu?
Donald Tramp najavio kopnene napade i poručio da avioni ubuduće treba da izbegavaju vazdušni prostor Venecuele




Donald Tramp najavio kopnene napade i poručio da avioni ubuduće treba da izbegavaju vazdušni prostor Venecuele


Posle pet sati pregovora Trampovih specijalnih izaslanika sa Vladimirom Putinom u Moskvi o mirovnom sporazumu za Ukrajinu nije došlo do značajnog pomaka. SAD su predstavljala dva njujorška biznismena


Govor Željka Obradovića došao je kao atomska bomba jer otkriva zatrovane odnose u klubu i teško tereti predsednika Ostoju Mijailovića. Ovaj stvar može da umiri samo ostavkom, ali nema naznaka da o tome razmišlja


Taksisti, studenti i građani blokirali su raskrsnicu kod Futoške pijace i potom se uputili Jevrejskom ulicom, do mesta na kojem je sinoć nastradao 53-godišnji vozač SOS taksija. Policija je uhapsila Andriju S. (25) iz Beograda, koji se sumnjiči za izazivanje ove teške saobraćajne nesreće u Novom Sadu


Nemačka privreda je u najvećoj krizi od osnivanja savezne države, apeluju ekonomski stručnjaci ove zemlje. Oni smatraju da savezna vlada ne radi dovoljno da je i zaustavi


Vazduh u Nišu 2. decembra uveče je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, bio u kategoriji „izuzetno zagađen“ i to po novom evropskom indeksu kvaliteta vazduha koji je počeo da se primenjuje u Srbiji


Rođen tokom sankcija devedesetih, prevoz kombijem u inostranstvo je i danas živ i zdrav. Raspitali smo se koliko košta i kad se šalje samo „torba“, a u „torbi“ može da bude baš svašta


Bivši trener Partizana Željko Obradović izneo je niz optužbi na račun predsednika kluba Ostoje Mijailovića sa kojim je, kako kaže, poslednjih meseci komunikacija nikakva


Počeo je decembar, a rezultati 16 konkursa za projekte u kulturi nisu objavljeni, mada je trebalo još krajem marta. Oni koji stvaraju kulturu, odavno su prestali da ih očekuju


Mirovni plan Donalda Trampa za Ukrajinu predviđa da Kijev prepusti Rusiji terirorije koje drži pod svojom kontrolom, pa i više od toga. „Kako možete da nas napustite“, zavapili su Ukrajinci iz Donbasa. Oko 200.000 ljudi i dalje živi u delovima Donjecke oblasti koje još uvek kontroliše Kijev


U Beogradskom dramskom opet gostuju pozorišta iz šest glavnih jugoslovenskih gradova članova Putujućeg festivala Regionalne unije teatara, govore svojim jezicima, i – razumeju se


„Niko ne priča o ukidanju TOK, a oni pričaju o tome da hoće da zabrane poslanicima pravo zakonodavne inicijative. Zvali su me jer smatraju da je njima sve dozvoljeno“, rekao je ministar kulture Nikola Selaković


Na predlog predsednika Ostoje Mijailovića, prisutni članovi Upravnog odbora jednoglasno su izabrali Žarka Paspalja za novog sportskog direktora KK Partizan


Vesti o obrušavanju delova plafona i potpornih zidova, propraćene izostankom sankcija za odgovorne, postale su svakodnevica u Srbiji


Počinje obustava rada u Rafineriji nafte u Pančevu, saopštila je Naftna industrija Srbije


Kada sam saznao da je preminuo Sebastian bio sam iznenađen tugom koja me je spopala. I moje ćerke. I za njih i za mene, dokle god nam sećanje seže, on je bio konstanta u nestalnim vremenima
Tako je studija Univerziteta u Merilendu pod nazivom „Devojka koja je plakala zbog bola: Predrasuda prema ženama u lečenju bola“ pokazala da su žene ređe primale agresivna lečenjea nakon dijagnoze, ali su češće doživljavale odbacivanje svog bola, preneo je BBC.
Žena anksionza, a muškarac ima zdravstveni problem
Cvetinčanin Knežević daje primer drugačijeg odnosa prema bolu pacijentkinja nego pacijenata: „Žene pri bolu u grudima češće šalju kući sa dijagnozom anksioznosti, dok se muškarci podrvrgavaju testovima i brže dobijaju terapiju. Rezultat toga je veća smrtnost žena. Čak i kada su u pitanju bolesti koje pogađaju žene, poput endometrioze, one se mnogo teže dijagnostifikuju, tek nakon najmamnje sedam godina, jer se bol normalizuje kao samo menstrualni. Takođe, menstrualni bol, bol tokom porođaja ili bol nakon ginekoloških intervencija često se tretira kao prirodan i nešto što žena mora da izdrži, umesto da bude medicinski tretiran.“
Žene u bolovima mnogo češće dobijaju recepte za sedative, umesto za lekove protiv bolova, tvrde stručnjaci.
„Jedna studija je čak pokazala da su žene koje su imale operaciju koronarnog bajpasa imale samo upola manje šanse da im budu prepisani lekovi protiv bolova, u poređenju sa muškarcima koji su prošli istu proceduru“, navodi se u članku Medicinskog fakulteta Harvarda. „U Sjedinjenim Državama u hitnim slučajevima žene čekaju u proseku 65 minuta pre nego što dobiju analgetik za akutni bol u stomaku, dok muškarci čekaju samo 49 minuta.“
Pored toga, većina istraživanja bola i dalje se zasniva na muškim ispitanicima, što znači da protokoli za lečenje nisu prilagođeni specifičnim iskustvima žena, objašnjava Hristina Cvetinčanin Knežević.
Svetski podaci pokazuju na veliku razliku u broju propisanih lekova protiv bolova, pri čemu žene dobijaju 1,7 puta više recepata za lekove protiv bolova nego muškarci, istraživao je Kraljevski koledž u Londonu.
„Ženama zato ne treba ženska verzija leka, nego zdravstveni sistem koji neće umanjivati i zanemarivati ženski bol, slati ih kući uz obrazloženje da je to normalno i ostavljati ih godinama bez dijagnoze“, dodaje ona.
Tako marketing u roze pakovanju „ne leči patrijarhalnu pristrasnost u medicini“, poručuje sociološkinja.
', title: 'Nimalo ružičasta situacija: „Ženski” roze brufen ponovo na tržištu', pubdate: '2025-09-23 13:17:59', authors: authors, sections: "Društvo", tags: "Bol,medicina,Roze brufen,Lekovi protiv bolova,feminizam", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Nimalo ružičasta situacija: „Ženski” roze brufen ponovo na tržištu', 'pageContent': 'Čuvena roze varijanta analgetika „brufen“ koji je do 2008. godine proizvodila „Galenika“ vratio se na tržište kao specijalni lek za žene. Povratak čuvene roze pilule je kod nostalgičnih dočekan sa oduševljenjem, jer su mnogi bili razočarani kada je ta verzija leka povučena sa tržišta.
Međutim, ispostavilo se da je roze „brufen“ prvobitno povučen sa tržišta medicinskom, a ne marketinškom odlukom. Dotadašnje tablete imale su šećerni omotač, što je predstavljalo problem za pacijente sa dijabetesom i one koji iz zdravstvenih razloga moraju da izbegavaju šećer.
Stručnjaci su još upozoravali i da su korisnici roze brufena obmanjivani jer su verovali da je u pitanju samo „slatka roze bombonica”, a ne lek koji zloupotrebom i prekomernim korišćenjem izaziva štetne posledice. Pogotovo što mu je ukus, zbog šećernog omotača, bio sladak.
„Specijalno“ za žene
Sada je „Galenika“ otišla korak dalje, vratila roze lek u opticaj i još ga promovisala u „specijalni lek za žene“. Predstavila je novu verziju „brufena“ i nazvala ga „rozufen“.
Hristina Cvetinčanin Knežević, sociološkinja i istraživačica koja godinama vodi popularnu stranicu „Feminizam iz teretane“ na društvenim mrežama, kaže da je pikiranje ženskog bola „rozufenom“ posebno opasno.
„Studije ukazuju da bol koji osećaju žene sistematski dobija manje pažnje i slabiju terapiju od bola kod muškaraca. Zbog toga žene duže čekaju i ređe dobijaju jače analgetike, a bol im se često pripisuje emocijama“, govori Cvetinčanin Knežević. „Ženski bol se vekovima objašnjavao kroz histeriju, a i danas se o pacijentkinjama piše kao o emotivnim osobama, što utiče na terapiju i dijagnoze. Bolesti koje pretežno pogađaju žene, kao što su endometrioza i fibromialgija, i dalje dobijaju manje sredstava, istraživanja i sistemske pažnje.“
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Tako je studija Univerziteta u Merilendu pod nazivom „Devojka koja je plakala zbog bola: Predrasuda prema ženama u lečenju bola“ pokazala da su žene ređe primale agresivna lečenjea nakon dijagnoze, ali su češće doživljavale odbacivanje svog bola, preneo je BBC.
Žena anksionza, a muškarac ima zdravstveni problem
Cvetinčanin Knežević daje primer drugačijeg odnosa prema bolu pacijentkinja nego pacijenata: „Žene pri bolu u grudima češće šalju kući sa dijagnozom anksioznosti, dok se muškarci podrvrgavaju testovima i brže dobijaju terapiju. Rezultat toga je veća smrtnost žena. Čak i kada su u pitanju bolesti koje pogađaju žene, poput endometrioze, one se mnogo teže dijagnostifikuju, tek nakon najmamnje sedam godina, jer se bol normalizuje kao samo menstrualni. Takođe, menstrualni bol, bol tokom porođaja ili bol nakon ginekoloških intervencija često se tretira kao prirodan i nešto što žena mora da izdrži, umesto da bude medicinski tretiran.“
Žene u bolovima mnogo češće dobijaju recepte za sedative, umesto za lekove protiv bolova, tvrde stručnjaci.
„Jedna studija je čak pokazala da su žene koje su imale operaciju koronarnog bajpasa imale samo upola manje šanse da im budu prepisani lekovi protiv bolova, u poređenju sa muškarcima koji su prošli istu proceduru“, navodi se u članku Medicinskog fakulteta Harvarda. „U Sjedinjenim Državama u hitnim slučajevima žene čekaju u proseku 65 minuta pre nego što dobiju analgetik za akutni bol u stomaku, dok muškarci čekaju samo 49 minuta.“
Pored toga, većina istraživanja bola i dalje se zasniva na muškim ispitanicima, što znači da protokoli za lečenje nisu prilagođeni specifičnim iskustvima žena, objašnjava Hristina Cvetinčanin Knežević.
Svetski podaci pokazuju na veliku razliku u broju propisanih lekova protiv bolova, pri čemu žene dobijaju 1,7 puta više recepata za lekove protiv bolova nego muškarci, istraživao je Kraljevski koledž u Londonu.
„Ženama zato ne treba ženska verzija leka, nego zdravstveni sistem koji neće umanjivati i zanemarivati ženski bol, slati ih kući uz obrazloženje da je to normalno i ostavljati ih godinama bez dijagnoze“, dodaje ona.
Tako marketing u roze pakovanju „ne leči patrijarhalnu pristrasnost u medicini“, poručuje sociološkinja.
', 'pageDate': '2025-09-23 13:17:59', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });