img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Razglednica

Zli dusi više ne stanuju ovde

11. jul 2024, 00:19 Robert Čoban
LETNJI KADROVI: Jerzuitske stepenice Fotografije: Robert Čoban
LETNJI KADROVI: Jerzuitske stepenice
Copied

Dubrovnik, protekle tri decenije ozloglašen među turistima iz Srbije zbog visokih cena i mrkih pogleda kao posledice ratnih dešavanja 1991. godine, danas je mesto u kojem možete da provedete izuzetno ugodan odmor

“Tvoj steg na svakom gradu je, gde ti se neko raduje”, Balaševićeve univerzalne stihove ovoga puta u Dubrovniku sam primenio na Vlahu Bogišića, hrvatskog književnika rodom iz ovog grada. Vlaha i Sanje nije bilo među drevnim zidinama nekadašnje pomorske republike, ali su nam njihove preporuke pomogle da nam boravak u Dubrovniku prođe ugodno i ne previše skupo.

Air Serbia u toku letnje sezone leti iz Beograda za Dubrovnik svakodnevno i ako kartu nabavite na vreme, let od 55 minuta je svakako najbolja opcija. Do hotela smo stigli Uberom koji je vozila šarmantna devojka iz Mostara. Cene prevoza Uberom u Dubrovniku su niže od taksija u Beogradu ‒ od Starog grada do hotela u Orašcu vožnja je za tih 15 km (20 minuta u proseku) koštala 15 evra.

Vlaho nam je za večeru preporučio restoran “Kamenice” na Gundulićevoj poljani u Starom gradu, jedno od retkih mesta u Dubrovniku koje nisu turističke zamke i u kojima se po pristojnim cenama jede dobro. Oko 20 časova sačekao nas je red od nekih 15 ljudi koji su čekali da se oslobodi jedan od stolova u bašti pored spomenika slavnom hrvatskom književniku po kojem je ovaj trgić dobio ime.

Arboretum u Trstenu
Arboretum u Trstenu

Bili smo gladni, pa smo otišli u takođe pristojnu konobu “Pupo”. Te večeri Srbija je igrala protiv Engleske na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Skrenuo sam pažnju Sandri da nije baš najpametnije glasno navijati za Srbiju u bašti u centru Dubrovnika. Međutim, konobarica iz Bijelog Polja glasno je navijala za Srbiju, kao i vlasnik konobe, rođeni Dubrovčanin, pa je par gostiju iz Engleske koji su se zatekli u bašti ‒ ostalo usamljeno. Na kraju nije bilo previše razloga za slavlje kada je o rezultatu utakmice reč, međutim, olakšanje je donela spoznaja da biti srpski turista u Dubrovniku više i nije tako neobično.
Ekavica se čula na svakom koraku, iz usta gotovo svakog drugog konobara, a čini se da ni gosti iz Srbije nisu više retkost. Od desetak vožnji Uberom većina vozača bili su lokalni momci u dvadesetim, kakvi su obično najradikalniji svuda u regionu, međutim, nismo osetili ni trunku nelagode. Svi odreda su hvalili provod u Beogradu i Novom Sadu i kukali na turiste sa kruzera “koji ništa ne troše a prave gužvu”. I da, na dočeku Nove 2024. godine na Stradunu pevao je ‒ Zdravko Čolić.

Narednog jutra, konobar na plaži našeg hotela pozdravio me je sa: “Evo ga onaj naš što ga gledamo u Jutarnjem programu na K1!”. Pitao sam ga odakle njemu K1 u Dubrovniku; odgovorio je da je iz Trebinja gde se u kablovskoj nalaze kanali iz Srbije. Ovog leta sam širom regiona stekao predstavu da se mnogo više nego ranije konzumiraju televizijski sadržaji iz susednih republika. Da uprkos težnjama političkih “elita” da narode drže “u rovovima”, obični ljudi sasvim normalno putuju, rade i konzumiraju sadržaje iz celog regiona.

Još jedna Vlahova preporuka bio je Arboretum Trsteno, najstariji spomenik pejzažne arhitekture u Hrvatskoj i jedini arboretum na hrvatskoj obali Jadrana. Nalazi se u mestu Trsteno, 19 km severozapadno od Dubrovnika, svega 3 evra Uberom od hotela. Hteo sam da idem biciklom, ali su me odgovorili ‒ magistrala je jako uska i prometna, a paraleni put kamenit i pun poskoka, pa je epizoda “Biciklom kroz Dalmaciju” ovog puta izostala.

Arboretrum je osnovan 1948. na prostoru renesansnog letnjikovca sa vrtom, na imanju koje se od kraja 14. veka nalazilo u vlasništvu dubrovačke plemićke porodice Gučetić-Godze. Godine 1949. zaštićen je zakonom kao spomenik prirode. Prostire se na površini od približno 25 hektara i na tom prostoru objedinjuje nekoliko celina: renesansni park sa letnjikovcem, neoromantičarski park s kraja 19. i početka 20. veka, stari maslinjak i prirodnu vegetaciju šume i makije, sa priobalnim stenama.

U okviru kompleksa arboretuma, osim letnjikovca, nalaze se i kapela Sv. Jeronima iz 17. veka, stara presa za masline, akvadukt iz 15. veka i barokna fontana s Neptunom i nimfama, sagrađena 1736. Zajedno sa bogatim biljnim fondom koji čini 465 gajenih i 510 samoniklih vrsta, Arboretum Trsteno na jedinstven način sjedinjuje prirodnu i kulturnu baštinu. Nadležnost nad Arboretumom danas ima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Parkovski kompleks, od koga je kasnije nastao Arboretum, nastao je krajem 15. veka kada je 1494. dubrovački vlastelin Ivan Marinov Gučetić-Godze na svom poljskom imanju podigao letnjikovac sa parkom. Letnjikovac i park ubrzo su postali središte humanističkog i kulturnog života Dubrovnika i za njih su vezana mnoga poznata imena kulturne istorije Dubrovnika. Između ostalih, tu je boravila i poznata dubrovačka pesnikinja i lepotica Cvijeta Zuzorić, a tokom 16. veka na ovom imanju je poznati filozof i humanista Nikola Vitov Gučetić napisao brojna filozofska dela i rasprave.

Krajem 19. i početkom 20. veka na imanju se gradi još jedan park, prostorno odvojen od renesansnog vrta, uređen u tada modernom pejzažnom stilu. Izgradnja samog letnjikovca završena je 1502. Zgrada je zidana u renesansnom stilu, ali je to prvobitno zdanje srušeno u zemljotresu koji je pogodio Dubrovnik i okolinu 1667. Na njegovom mestu sazidano je novo, koje se i danas tu nalazi.

Na prostoru Arboretuma snimane su brojne scene iz popularnog serijala Game of Thrones, američke produkcijske kuće HBO. Jedinstveni vrt sa letnjikovcem, akvadukt, mlinica, barokna fontana sa skulpturama Neptuna i nimfi i vidikovac sa pogledom na more i ostrva stvorili su neponovljivu prirodnu scenografiju King’s Landinga.

Dubrovačke zidine
Dubrovačke zidine

Dani su bili tako vreli da smo odustali od svih drugih planiranih dnevnih izleta na otoke oko Dubrovnika i vreme provodili na plaži, a večeri u Starom gradu. Predveče, kada se raziđu turisti sa kruzera i oni koji dolaze u dnevne ture autobusima, Dubrovnik postaje sasvim pristojno mesto za šetnju dok iznad vas lete i cvrkuću na stotine lastavica.

Kada se popnete Jezuitskim skalama do Crve Sv. Ignacija, na kraju pjace u prostranom dvorištu nalazi se restoran “Ruđer”. Odlično domaće vino i ukusna jela po pristojnim cenama. Preporuku za restoran dala mi je Severina Miletić čiji je čukundeda Svetozar kupio krajem 19. veka stan tu, par koraka dalje. Fascinantno je kako je gotovo vek i po kasnije stan ostao u rukama porodice, niko se nije propio i prokockao, nijedna država ga nije oduzela.

Dok odlazimo iz Starog grada poslednje večeri, negde kod Orlandovog stuba pažnju nam privlači zaglušujuća buka koju pravi osmorica starijih muškaraca obučenih u lokalne narodne nošnje. Dolaze iz Župe Dubrovačke, unajmila ih je Turistička zajednica grada da par puta mesečno prodefiluju Stradunom. Pevaju i okreću čegrtaljke, ili kako se ovde kaže ‒ škrebetaljke, kojima rasteruju “zle duhe”.

Tagovi:

Arboretum Trsteno Cene Dubrovnik Stari grad
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure