img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjice

Živeti posle velikana

11. mart 2020, 19:10 Jelena Milašinović
foto: marko đoković
Copied

Koncert koji ovog marta, kao i svih prethodnih od 2003. godine, Beogradska filharmonija posvećuje Zoranu Đinđiću, jeste priča o Betovenu i njegovim sledbenicima

Podrazumeva se da je obeležavanje jubileja, važnih datuma i godišnjica značajno za kulturu i društvo. Međutim, najveća opasnost leži upravo u tom podrazumevajućem faktoru koji često zanemaruje suštinu jubileja. Da ne govorimo o međunarodnim danima svačega, toliko prisutnih da je teško pronaći onaj u kome se ne obeležava ništa. Svrha jubileja trebalo bi da počiva na spajanju tri vremenska plana u svojevrsnu šemu – da sagledavanjem događaja ili ličnosti koje su obeležile određeni period iz prošlosti aktuelizujemo njihov značaj u sadašnjosti i tako doprinosimo arheologiji budućnosti.

Kada je klasična muzika u pitanju, zluradi bi pomislili da se ona samo i održava o jubilejima. Međutim, imamo primer koji govori upravo o dinamičnom muzičkom životu zasnovanom na proslavi samo jednog jubileja. Tokom 2020. godine, u celom svetu obeležava se 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena.

Smatra se da gotovo ne postoji osoba na planeti koja nije čula za Betovena, da čak i mlade generacije, često optuživane da ih ništa ne zanima, umeju da prepoznaju ona četiri tona iz Pete simfonije i da bez muke protumače njihovo značenje. Ili bar znaju da je to onaj što je bio gluv, a komponovao je. Ali šta je sve to Betoven čuo? Zašto se još uvek naziva divom, gigantom, fenomenom koji je izazvao tektonski poremećaj u svetu posle njega?

Betoven je, kao niko do tada (a ni posle), potpuno promenio tok istorije muzike. Konkretnije, njegovo stvaralaštvo je izmenilo način na koji se muzika komponuje, izvodi, a i sluša. Još jasnije, etablirao je klasičnu muziku kakvu poznajemo danas. U njegovom opusu i pedesetsedmogodišnjem životu „zipovano“ je ono što se u istoriji muzike posle njega dešavalo kroz brojne generacije stvaralaca. Ne samo da je ostavio trag kod svih mlađih kompozitora, već je i oblikovao čitave institucije. Nakon Betovena, simfonijski orkestar je prvi put dobio dirigenta koji nije bio istovremeno član orkestra. Današnji klavir je rezultat njegovih zahteva za rezonantnijim instrumentom. Publika je dobila veći izazov slušanja jer se izmenila funkcija koncertne dvorane koja je do tada služila za zabave. Kritika je doživela procvat. Posebno je interesantno što je zbog Betovena evoluirana tehnika snimanja zvuka iako se desila mnogo nakon njegove smrti: na prvoj komercijalnoj long plej ploči od 33⅓ obrtaja u minuti, koja je snimljena 1931. godine, bila je Peta simfonija, a trajanje kompakt diskova prve generacije bilo je određeno na sedamdeset i pet minuta da bi njegova Deveta simfonija mogla da se sluša bez prekida.

Sada, povodom Betovenovog jubileja, ceo muzički svet se utrkuje ko će kreativnije, inovativnije, sadržajnije da ga obeleži. Svoje divljenje iskazuje mu i Beogradska filharmonija, zajedno sa šefom-dirigentom Gabrijelom Felcom, o čemu govori i njen naziv – „Zaprati Betovena“. Kroz pet ciklusa istražiće se uticaj koji je Betoven imao na srpske autore, zatim njegova virtuoznost (svirao je violinu, klavir i violončelo), njegov uticaj na značajne kompozitore, zatim njegova scenska dela i muzika koja se slušala u ključnim periodima njegovog života. Nikada se još u svojoj istoriji Beogradska filharmonija nije tako sveobuhvatno i višeslojno upustila u intenzivno tumačenje jednog kompozitora, njegove epohe i onoga što proizilazi iz njegovog stvaralačkog opusa. Jedan od interesantnijih apsekata koji Filharmonija ispituje i postavlja pred publiku je naličje Betovenovog uticaja na druge kompozitore. Koliko je njegov značaj gušio one koji su došli posle njega? Kako su se borili sa senkom, kompleksima, teretom? Betovenov odjek je toliko velik da mu se mogu posvetiti celovečernji koncerti bez ijednog njegovog dela na programu.

Betovenovi sledbenici su otvoreno govorili o teškoći da se nakon majstorove smrti oslobode tereta njegovog velikog umeća. Već je u biografiji koju je Johan Alojz Šloser napisao 1827. godine samo nekoliko meseci nakon Betovenove smrti rečeno: „Njegova umetnost dostigla je nivo daleko iznad onoga što će drugi postići“; jasno je da će Betoven dobiti „problematičan status svetovnog boga, čija se senka nadvila nad onima što su došli posle njega, ali i nad onima koji su došli pre njega“. Jedan od najočiglednijih primera kompozitora koji su stvarali pod teretom Betovenove slave je Johanes Brams, koga su savremenici proglasili Betovenovim naslednikom. „Ne možete ni da zamislite kako je to kada uvek iza sebe čujete marširanje jednog takvog giganta“, govorio je. Njegova Prva simfonija čekala je 21 godinu dok se usudio da je predstavi. Robert Šuman je takođe jedan od onih za koje je Betoven bio zastrašujući genije i ideal koji se teško može dostići. Smatrao je da su svi budući kompozitori osuđeni na stvaranje u toj senci, pa se do svoje tridesete godine posvetio pisanju dela isključivo za klavir, i nije čudno što svojom Drugom simfonijom, kada je na nju došao red, nije bio zadovoljan i nije dozvolio njeno štampanje.

Ilustracija te priče je koncert koji će Beogradska filharmonija održati 13. marta u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine, sa delima Šumana i Betovena. Od

1809–1811. godine Betoven je radio na skicama za operu Magbet, prema Šekspirovom komadu. Nedovršena uvertira njegovo je poslednje otkriveno delo. Rekonstruisana je i izvedena u SAD-u 2001. godine na osnovu sačuvanih skica. Nekoliko godina pre Magbeta, Betoven je napisao Simfoniju br. 2 koja zaokružuje rani period njegovog stvaralaštva. Ono što je u ovom delu Betoven nagovestio, uspešno je nastavio Robert Šuman. Publika će ovom prilikom, osim Betovenove nedovršene uvertire, slušati Šumanov Koncert za violončelo, delo čiju slavu kompozitor nije doživeo, u izvođenju mladog superstara Kijana Soltanija i Uvertiru, Skerco i Finale istog autora.

Ovaj koncert ima još jednu dimenziju. Kao i svakog marta nakon 2003. godine, Beogradska filharmonija posvećuje koncert uspomeni na ubijenog premijera Zorana Đinđića. Bez pompe i suvišnih reči, to je tradicija koja se dostojanstveno neguje u ovoj instituciji. Prikazivanje lepote i snage univerzalnosti klasične muzike i njenog čvrstog zagrljaja gde se susreću prošlost, sadašnjost i budućnosti, simbolična je poruka koje je glavna u uspomeni na Zorana Đinđića.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure