Nastavnici preporučuju đacima čitanje kako bi naučili da se pismeno izražavaju. To nije dobar savet. Funkcionalno pisanje uči se pisanjem
Pismenost već odavno nije samo sposobnost čitanja, pisanja i računanja. Sedamdesetih godina prošlog veka Unesko je znatno proširio ovaj pojam nastojeći da podstakne razvoj onih vrsta pismenosti koje su u vezi sa zapošljavanjem i ekonomskim razvojem. Zato se danas piše i govori o novoj pismenosti ili o različitim tipovima pismenosti.
knjiga ST…
Za funkcionalnu pismenost posebno je važno školsko i ne samo školsko obrazovanje, konkretno – srpski jezik i književnost. Ovdašnji obrazovni sistem, međutim, ne pomaže dostizanja funkcionalne pismenosti. Naime, u našim osnovnim školama više pažnje posvećuje se gramatici i pravopisu, a neuporedivo manje pisanju.
Nedavno je objavljena Knjiga koja nedostaje – Priručnik za funkcionalnu pismenost Svetlane Tomić, profesorke Fakulteta za strane jezike Alfa BK univerziteta, za sve one koji bi da poboljšaju sposobnost pismenog izražavanja i da se prilagode novom vremenu.
Knjiga je rezultat prakse Svetlane Tomić, pa su zato u njenom priručniku i uputstva za neke od najpotrebnijih veština funkcionalne pismenosti – prepričavanje i sažimanje teksta. Inače, priručnik se ne bavi podučavanjem svih vrsta tekstova, već daje uputstva, kako napominje autorka u uvodu, samo jedne grupe tekstova: sastava, izveštaja, apstrakata i rezimea. Ove poslednje dve su uvrštene zato što su “sastavni deo akademskih radova ali i administrativnih izveštaja koje pišu zaposleni u javnom sektoru”.
Svetlana Tomić podseća da novija istraživanja pokazuju kako su u Srbiji “školski programi dekorativno i površno promenjeni, suštinski ne doprinose razumevanju gradiva niti praktičnom osposobljavanju dece i mladih, da jedva 60% učenika uspeva da reši polovinu zadataka iz srpskog jezika na završnom državnom testu nakon 8. razreda osnovne škole, da je svaki treći petnaestogodišnjak u Srbiji – funkcionalno nepismen”.
Prema prošlogodišnjim podacima, u Srbiji je funkcionalno nepismeno čak između 40 i 50 odsto petnaestogodišnjaka. Po mišljenju Svetlane Tomić, to je pokazatelj “nepromenjenog lošeg stanja u obrazovanju najmanje tokom poslednjih deset godina”.
Kod nas se, počev od osnovnog obrazovanja, funkcionalna pismenost zapostavlja na račun informatičke i medijske pismenosti. Svetlana Tomić ukazuje da se ne radi samo o tome da “funkcionalna nepismenost mladih utiče na opadanje nivoa njihovog daljeg obrazovanja, već i o tome da takav nivo oskudnog znanja vrši pritisak za snižavanje kriterijuma u višem obrazovanju”, što dalje ima direktne posledice po obrazovni i kulturni nivo stanovništva Srbije, i, naravno, na njen celokupni razvoj. “Ako i najbolji đaci pokazuju slabosti, onda se očigledno podbacilo u načinu, metodama, pristupima i procesima podučavanja srpskog jezika tokom školovanja”, smatra Svetlana Tomić.
Funkcionalna pismenost se može razumeti i “kao vrsta zanata, a svaki zanat se uči tako što se postepeno saznaje o svim koracima rada i tako što se svi ti koraci temeljno vežbaju”. Pa ipak, ocenjuje Svetlana Tomić, za ovladavanje veštinom pisanja “nastavnici preporučuju đacima čitanje verovatno zato što takvu preporuku stalno nalaze u metodičkim priručnicima za nastavu srpskog jezika i književnosti. Prema mom iskustvu rada sa đacima i studentima, to nije u potpunosti valjan savet ponajpre zato što čitanje ne implicira nužno sticanje veštine pisanja”.
Šta znači insistiranje na teoriji pisanja, a izostavljanje praktične obuke, Svetlana Tomić objašnjava primerima. “Zamislite šta bi bilo kada bismo nekoga ko se obučava za kuvara savetovali samo da čita recepte kako bi postao dobar kuvar! Umesto vežbanja kako da napravi neko jelo i obuke korak po korak, dobijao bi samo preporuke o savršenom izgledu jela. Učenik kuvanja mora stalno da vežba kuvanje, baš kao što se ni hirurg ne obučava za izvođenje operacija samo čitajući udžbenike o operacijama. Prilikom obuke, majstor mora šegrtu da prenese jasna objašnjenja i to na materijalu sa kojim radi. Mora da se objašnjava šta se radi, kako i pomoću kojih sredstava, kada i kakve strategije treba primenjivati, šta učiniti kada naiđu problemi, kako se neki deo rada usavršava.”
Ko god radi u vaspitno-obrazovnim institucijama, a želi da unapredi upotrebu jezika svojih daka, ne treba da čeka novu reformu obrazovanja, preporučuje Svetlana Tomić. “Reforme kasne za potrebama društva. Ključni faktor procesa razvijanja pismenosti nije isticanje društvene važnosti niti upotreba pismenosti. Ključni faktor procesa razvijanja pismenosti je postojanje lične svesti o značenju pismenosti.”
Za razliku od sadašnje prakse, početkom prošlog veka insistiralo se na razradi tehnike pisanja. U tom smislu, Teorija književnosti Pauline Lebl i Katarine Bogdanović objavljena 1923. godine, smatra Svetlana Tomić “nije prevaziđena i zastarela, a ove autorke prenele su mnogo korisnih razmišljanja i saveta, napisanih lepim jezikom”.
I savet za kraj: “Pisanje može da se nauči. To ne znači da svako može da postane dobar pisac književno-umetničkih tekstova, ali ko želi, može unaprediti veštinu pismenog izražavanja neophodnu u gotovo svim ljudskim delatnostima”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Po gradovima bivše Jugoslavije je sve više kulturnih događaja u kojima NOB postaje simbol nacionalne borbe za oslobođenje (Srba, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca itd.), dok se njegovi revolucionarni i jugoslavenski aspekti potpuno brišu. Istovremeno, antifašizam postaje prazna kategorija u stranačkim obračunima, reč kojom se potkusurivaju politički protivnici”
U dominaciji “sve može” (za pare i prestiž, naravno) političke filozofije, ne samo da nema nikakvih izgleda za kolektivni prosperitet (čitaj: “dobro”), kao i nikakve društvene i političke zajednice, već postoji samo masa sebičnih pojedinaca u dubokom moralnom minusu – jedno je od naravoučenija knjige Džonatana Hajta Psihologija morala
Zbog betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura u gradovima je leti često nepodnošljivo vruće. Dok širom sveta gradovi sprovode mere da bi obezbedili dotok svežijeg vazduha iz okoline, u Beogradu je sve podređeno količini kvadrata – a temperatura raste
Najtanja i najlakša Samsungova Galaxy Z serija do sada pruža jedinstveno preklopno iskustvo dok poboljšani slojevi glavnog ekrana smanjuju pregibe i održavaju čvrstinu uređaja. Novi Galaxy Z Fold6, Z Flip6 i Galaxy Buds3 serija u Srbiji su dostupni za pretporudžbinu od 10. jula. U radnjama će biti od 24. jula
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!