Pevanje uz gusle je osnovni oblik izvođenja epskih pesama i u velikoj meri zahvaljujući upravo ovoj formi izvođenja, epika je vekovima pretrajavala u usmenoj predaji. Naime, dugi period osmanlijske okupacije bio je vreme nepismenosti u srpskoj kulturnoj istoriji, ali su u to doba nastajale i od tada čuvane izuzetne poetske tvorevine izvođene prvenstveno uz gusle. Deseterački stihovi pokazali su se idealnom merom za stvaranje i zapamćivanje pripovednih sadržaja na srpskom jeziku, a gusle su bile tu da obezbede kontinuitet i onda kada pevač uzima vazduh i koncentriše se na naredni stih. Tradicionalni repertoar guslara čine pesme o mitskim i istorijskim junacima, o događajima iz legendarne prošlosti, iz dalje i bliže istorije. Tako je pevanje uz gusle važan oblik istorijskog pamćenja naroda. Osim toga, pevanje uz gusle je deo kulturno-vaspitnog, socijalno-regulativnog sistema koji afirmiše rodbinske i prijateljske veze, čuva i promoviše etički kodeks definisan principima odanosti, istinoljublja, časti: ne govoriti „krivo“, „ne ogrešiti“ dušu i slično. Epske pesme promovišu univerzalne humanističke principe, pa tako „zlo dobra donijeti neće“. Kao takvog ga čuvaju guslari, podržavaju krugovi ljubitelja pevanja uz gusle i poštuje veliki deo stanovništva Srbije. Za mnoge je to jedno od najvažnijih obeležja kulturnog identiteta.
fotografije: centar za nematerijalno kulturno nasleđeTRAJANJE: Gusle nekad…
Podsetimo, epsko pevanje je još u 19. veku predstavljeno svetu kao deo srpskog kulturnog identiteta preko zbirki Vuka Karadžića i tamo je prihvaćeno sa velikom pažnjom i uvažavanjem. Koliku je psihološku vrednost pevanje uz gusle imalo za Srbe i kada nisu živeli u matičnoj državi svedoči izuzetan odziv srpskih iseljenika u Americi apelu na mobilizaciju Kraljevine Srbije upućen preko guslara Petra Perunovića Peruna.
Iako je od vremena kada je Vuk Karadžić zabeležio da se gusle mogu videti gotovo u svakoj srpskoj kući, posebno po planinskim krajevima, broj guslara daleko manji, sve duže istorijsko prisustvo ovog instrumenta u kulturnoj praksi i rastuća simbolička vrednost nadoknađuju smanjenje zastupljenosti guslara. Pored toga, efekat jačanja kohezije kolektiva i njegove orijentacije ka centralnoj figuri razlog je podržavanja epskog pevanja uz gusle u vreme formiranja nacije i od strane vladajućih krugova. Tako, pevanje uz gusle predstavlja jedan od izuzetnih kulturnih fenomena koji je premostio jaz između usmene kulture – kada su nepismeni guslari stvarali epske pesme u momentu izvođenja, i opismenjenog društva, u kome guslari epske pesme mahom uče iz zbirki ili sa snimaka i muzički ih preoblikuju tokom svog izvođenja.
…i sad
Nekadašnja stvaralačko-izvođačka praksa pevanja uz gusle vidi se kao prvenstveno izvođačka umetnička praksa u kojoj je stvaranje i dalje prisutno u muzičkoj dimenziji – pevanju i instrumentalnoj komponenti guslarskog performansa. Ovako sagledano, pevanje uz gusle je u okviru nominacionog dosijea za upis na Uneskovu Listu predstavljeno kao izvođačka umetnost koja obuhvata muzičko uobličavanje određenih poetskih formi i sadržaja i instrumentalni zvuk jednostavnog gudačkog instrumenta – gusala. Iako se uloga gusala najčešće određuje kao prateća, ovoj komponenti izraza pripada mnogo veći značaj. Tragovi nekadašnje magijske funkcije prepoznaju se u materijalima od kojih je instrument izrađen, u tradicionalnoj ornamentici, pa i u sviračkoj tehnici. Ovaj instrument nesumnjivo pripada ranoj etapi razvoja porodice gudačkih instrumenata.
Danas su slični, jednostruni gudački instrumenti, retkost u praksi na svetskom nivou, a posebno je interesantno da se sreću u tradicijama na udaljenim tačkama na globusu, od Senegala do Etiopije u Africi, u beduinskoj kulturi u Aziji, a u Evropi ih ima i na krajnjem severu, u tradicijama baltičkih naroda. Na pitanje o istorijskim relacijama instrumenata iz ove grupe još uvek nema pouzdanog naučnog odgovora, ali u kontekstu zaštite nematerijalnog kulturnog nasleđa on i nije bitan. Važno je u kojim tradicijama su sačuvani do našeg vremena. Područje korišćenja gusala i njihovih pandana pod drugim nazivima na Balkanu uključuje teritorije više država, a slična je i njihova funkcija – saučestvovanje u vokalno-instrumentalnom izrazu. Ova činjenica ne samo da nije negirana ili ignorisana, već je na nju ukazano u nominacionom fajlu za pevanje uz gusle u ime Srbije. Međutim, pored samog prisustva u savremenoj kulturnoj praksi, iz perspektive Uneskove Konvencije važan je stepen učešća konkretnog kulturnog nasleđa u formiranju identiteta zajednice, pa i aktivnosti koje su već ostvarene u cilju njegovog očuvanja. Konvencijom zagarantovano pravo svake države-potpisnice je da nominuje elemente kulturnog nasleđa sa svoje teritorije, kao što element koji je već upisan kao reprezentativan za neku državu može prepoznati kao važan i u sopstvenim nacionalnim okvirima i formalizovati to na načine koje Konvencija nudi. U takvim okolnostima ne može se govoriti o svojatanju, pa ni o „oduzimanju“ i „krađi“.
Reakcije na upis pevanja uz gusle u Srbiji potvrđuju zadovoljstvo što je svet prepoznao vrednost ovog drevnog umetničkog izraza, ali istovremeno osećamo ponos što je srpska tradicija očuvala i u mozaik kulturnog nasleđa čovečanstva ugradila ovakav doprinos. U skladu sa tim, osnovna mera zaštite pevanja uz gusle jeste obnavljanje odnosa poštovanja prema njemu, koje su značajno ugrozile popularna i komercijalna kultura. Prema Konvenciji, status koji je pevanje uz gusle dobilo u svetu je posebno, formalno obavezujući za sve koji su nominaciju podržali, ali je njegovo očuvanje istorijska dužnost svih građana i institucija prema budućim generacijama koje će živeti u Srbiji.
Autorka je etnomuzikolog, član tima za izradu nominacije, viši naučni saradnik Muzikološkog instituta SANU
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!