img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

 

Vuk Karadžić i guslari

26. decembar 2018, 23:00 Dr Danka Lajić Mihajlović
Copied

Pevanje uz gusle je osnovni oblik izvođenja epskih pesama i u velikoj meri zahvaljujući upravo ovoj formi izvođenja, epika je vekovima pretrajavala u usmenoj predaji. Naime, dugi period osmanlijske okupacije bio je vreme nepismenosti u srpskoj kulturnoj istoriji, ali su u to doba nastajale i od tada čuvane izuzetne poetske tvorevine izvođene prvenstveno uz gusle. Deseterački stihovi pokazali su se idealnom merom za stvaranje i zapamćivanje pripovednih sadržaja na srpskom jeziku, a gusle su bile tu da obezbede kontinuitet i onda kada pevač uzima vazduh i koncentriše se na naredni stih. Tradicionalni repertoar guslara čine pesme o mitskim i istorijskim junacima, o događajima iz legendarne prošlosti, iz dalje i bliže istorije. Tako je pevanje uz gusle važan oblik istorijskog pamćenja naroda. Osim toga, pevanje uz gusle je deo kulturno-vaspitnog, socijalno-regulativnog sistema koji afirmiše rodbinske i prijateljske veze, čuva i promoviše etički kodeks definisan principima odanosti, istinoljublja, časti: ne govoriti „krivo“, „ne ogrešiti“ dušu i slično. Epske pesme promovišu univerzalne humanističke principe, pa tako „zlo dobra donijeti neće“. Kao takvog ga čuvaju guslari, podržavaju krugovi ljubitelja pevanja uz gusle i poštuje veliki deo stanovništva Srbije. Za mnoge je to jedno od najvažnijih obeležja kulturnog identiteta.

fotografije: centar za nematerijalno kulturno nasleđe
TRAJANJE: Gusle nekad…

Podsetimo, epsko pevanje je još u 19. veku predstavljeno svetu kao deo srpskog kulturnog identiteta preko zbirki Vuka Karadžića i tamo je prihvaćeno sa velikom pažnjom i uvažavanjem. Koliku je psihološku vrednost pevanje uz gusle imalo za Srbe i kada nisu živeli u matičnoj državi svedoči izuzetan odziv srpskih iseljenika u Americi apelu na mobilizaciju Kraljevine Srbije upućen preko guslara Petra Perunovića Peruna.

Iako je od vremena kada je Vuk Karadžić zabeležio da se gusle mogu videti gotovo u svakoj srpskoj kući, posebno po planinskim krajevima, broj guslara daleko manji, sve duže istorijsko prisustvo ovog instrumenta u kulturnoj praksi i rastuća simbolička vrednost nadoknađuju smanjenje zastupljenosti guslara. Pored toga, efekat jačanja kohezije kolektiva i njegove orijentacije ka centralnoj figuri razlog je podržavanja epskog pevanja uz gusle u vreme formiranja nacije i od strane vladajućih krugova. Tako, pevanje uz gusle predstavlja jedan od izuzetnih kulturnih fenomena koji je premostio jaz između usmene kulture – kada su nepismeni guslari stvarali epske pesme u momentu izvođenja, i opismenjenog društva, u kome guslari epske pesme mahom uče iz zbirki ili sa snimaka i muzički ih preoblikuju tokom svog izvođenja.

…i sad

Nekadašnja stvaralačko-izvođačka praksa pevanja uz gusle vidi se kao prvenstveno izvođačka umetnička praksa u kojoj je stvaranje i dalje prisutno u muzičkoj dimenziji – pevanju i instrumentalnoj komponenti guslarskog performansa. Ovako sagledano, pevanje uz gusle je u okviru nominacionog dosijea za upis na Uneskovu Listu predstavljeno kao izvođačka umetnost koja obuhvata muzičko uobličavanje određenih poetskih formi i sadržaja i instrumentalni zvuk jednostavnog gudačkog instrumenta – gusala. Iako se uloga gusala najčešće određuje kao prateća, ovoj komponenti izraza pripada mnogo veći značaj. Tragovi nekadašnje magijske funkcije prepoznaju se u materijalima od kojih je instrument izrađen, u tradicionalnoj ornamentici, pa i u sviračkoj tehnici. Ovaj instrument nesumnjivo pripada ranoj etapi razvoja porodice gudačkih instrumenata.

Danas su slični, jednostruni gudački instrumenti, retkost u praksi na svetskom nivou, a posebno je interesantno da se sreću u tradicijama na udaljenim tačkama na globusu, od Senegala do Etiopije u Africi, u beduinskoj kulturi u Aziji, a u Evropi ih ima i na krajnjem severu, u tradicijama baltičkih naroda. Na pitanje o istorijskim relacijama instrumenata iz ove grupe još uvek nema pouzdanog naučnog odgovora, ali u kontekstu zaštite nematerijalnog kulturnog nasleđa on i nije bitan. Važno je u kojim tradicijama su sačuvani do našeg vremena. Područje korišćenja gusala i njihovih pandana pod drugim nazivima na Balkanu uključuje teritorije više država, a slična je i njihova funkcija – saučestvovanje u vokalno-instrumentalnom izrazu. Ova činjenica ne samo da nije negirana ili ignorisana, već je na nju ukazano u nominacionom fajlu za pevanje uz gusle u ime Srbije. Međutim, pored samog prisustva u savremenoj kulturnoj praksi, iz perspektive Uneskove Konvencije važan je stepen učešća konkretnog kulturnog nasleđa u formiranju identiteta zajednice, pa i aktivnosti koje su već ostvarene u cilju njegovog očuvanja. Konvencijom zagarantovano pravo svake države-potpisnice je da nominuje elemente kulturnog nasleđa sa svoje teritorije, kao što element koji je već upisan kao reprezentativan za neku državu može prepoznati kao važan i u sopstvenim nacionalnim okvirima i formalizovati to na načine koje Konvencija nudi. U takvim okolnostima ne može se govoriti o svojatanju, pa ni o „oduzimanju“ i „krađi“.

Reakcije na upis pevanja uz gusle u Srbiji potvrđuju zadovoljstvo što je svet prepoznao vrednost ovog drevnog umetničkog izraza, ali istovremeno osećamo ponos što je srpska tradicija očuvala i u mozaik kulturnog nasleđa čovečanstva ugradila ovakav doprinos. U skladu sa tim, osnovna mera zaštite pevanja uz gusle jeste obnavljanje odnosa poštovanja prema njemu, koje su značajno ugrozile popularna i komercijalna kultura. Prema Konvenciji, status koji je pevanje uz gusle dobilo u svetu je posebno, formalno obavezujući za sve koji su nominaciju podržali, ali je njegovo očuvanje istorijska dužnost svih građana i institucija prema budućim generacijama koje će živeti u Srbiji.

Autorka je etnomuzikolog, član tima za izradu nominacije, viši naučni saradnik Muzikološkog instituta SANU

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure