img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Leteći automobili

Vozi me do samousluge

21. januar 2009, 18:37 Marija Vidić
Copied

O letećim automobilima čovek je sanjao bar od kada postoji avion, a pokušavao da ga napravi isto toliko. I, konačno, ove godine može da ode u Ameriku, u kompaniju Terrafugia, i kupi sebi jedan

JOŠ ZEZANJA: Auto s padobranom…

Ova kompanija napravila je Transition, najavljujući ga kao prvi leteći automobil u prodaji. Nažalost, Transition je razočarao sve futuriste zaljubljenike i one koji su pratili prethodne (redom neuspele) pokušaje konstruisanja letećih automobila. Većina prethodnih prototipova, bar dok su na zemlji, nimalo nisu podsećali na avion jer su uvlačili krila i više ličili na nekakav automobil iz 2030. godine. Za razliku od njih, Transition i na zemlji izgleda kao avion a sigurno ne kao vozilo kojim biste želeli da se provozate po gradu. Za razliku od aviona, ima četiri malo veća točka, a kada na njih sleti – savije krila na pola i podigne ih tako da stoje uz vrata. Dakle, mogu ga zvati leteći auto, ali Transition izgleda kao ružan avion koji možete da odvezete sa aerodroma kući – u garažu.

Izgleda da je upravo to tajna uspeha kompanije Terrafugia. Dok su svi ostali od automobila pravili avion – diplomci MIT-a koji su konstruisali Transition su se mučili kako da avionu saviju krila. Zapravo ni to im, kako kažu, nije bilo najteže. Problem s ovim avionom dvosedom jeste to što može da primi veoma malo prtljaga, manje nego automobil. Može da leti brzinom od oko 180 kilometara na sat, i trošeći istovremeno oko 19 litara benzina. Pošto u rezervoar staje oko 75 litara, razdaljina koju Transition prelazi s jednim punjenjem nije velika. Na putu može da se kreće brzinom do 100 kilometara na čas. Ima razne sigurnosne sisteme, uključujući i padobrane. Proizvođač smatra da je Transition idealan za ljude koji već imaju avion, ali koje brinu vremenski uslovi, sve veći troškovi i transport aviona na zemlji. Onima koji do sada nisu pilotirali, Terrafugia će organizovati dvadesetčasovni kurs za sportske pilote, a ostali uz kupljeni avion dobijaju „trening familijarizacije“ sa Transitionom.

I, konačno, da biste rezervisali Transition, potrebno je da ostavite depozit od 10.000 dolara. Sledeće i narednih godina, kada Terrafugia počne da isporučuje avione i vi dođete na red, vratiće vam 10.000 a vi ćete njima da platite 194.000 dolara. Prošlonedeljne informacije glase da je kompanija već primila oko 40 narudžbina.

I DALJE U KOLONI: Mada košta koliko i neki luksuzan auto (dakle, mnogi ljudi mogu da ga voze ako požele), Transition je daleko od onoga o čemu razmišljamo kada se kaže leteći automobil. Zato u kompaniji nisu sigurni da li postoji dovoljno veliko tržište za njihov proizvod, bez obzira na to što je interesovanje za njega ogromno. Jednostavno, kad se zadesimo u gužvi na autoputu, u njemu ne možemo da uzletimo i vozimo se iznad paćenika koji stoje u koloni i, sve dok je to nemoguće, ovakvi leteći automobili biće zanimljivi isključivo pilotima.

…i auto bez goriva

Anna Dietrich iz Terrafugie objašnjava da pravi leteći auto na koji obično mislimo nije realnost, jer još ne postoji infrastruktura niti bi ljudi mogli jednostavno da nauče da voze, pa zato za sada samo vozila slična njihovom imaju smisla. Podsećajući da Transition mogu da voze isključivo osobe sa pilotskom dozvolom, ona kaže da bi vožnja pravog letećeg aviona iznad i oko ulica i zgrada bila veoma problematična. „Još nemamo tehnologiju za autopilota, pa da ljudi mogu da uđu u letelicu i kažu ‘vozi me u samouslugu’. Ova letelica je prilagođena infrastrukturi koju imamo.“ Logika proizvođača je da u Sjedinjenim Američkim Državama ima oko 6000 javnih aerodroma i da većina stanovništva ima aerodrom na udaljenosti od tridesetak kilometara. S avionom koji vozi i po putu, pilot bi mogao da se doveze do aerodroma najbližeg kući pa da, umesto da iznajmi auto ili uzme taksi, jednostavno savije krila i odveze se.

Sličnih „podvala“ već je bilo. Nedavno je Britanac avanturista Neil Laughton krenuo u vazdušno-kopnenu ekspediciju preko Evrope do afričke države Mali u svom „Nebeskom autu“, i „jedinom letećem automobilu koji je legalan“. Radi se o tome da je njegov auto samo unapređeni paradžet koji se uveliko proizvodi i prodaje, pa je zato i legalan. Vozilo je opremljeno motorom, elisom i padobranom, teško je 480 kilograma, može da pređe 300 kilometara i razvije brzinu do 110 kilometara na čas u vazduhu i 180 na putu. Košta 50.000 funti.

Kalifornijska kompanija Moller International konstruisala je Moller M400 SkyCar, koji se uveliko testira, a „na ulice“ će izaći 2015. godine. Tvrdi se da je od kompanije već naručeno više od 100 letelica koje koštaju po pola miliona dolara. Stvar je u tome što se ovaj SkyCar kreće brzinom do 600 kilometara na čas i iz cuga može da pređe 1200 kilometara. Kako troši etanol, mnogo je jeftinije voziti njega nego lendrover ili porše, kažu u Molleru. SkyCar može da primi četiri putnika i vertikalno uzleti i sleti, za šta mu treba oko 11 metara slobodnog prostora – izuzetno malo, s obzirom na to da je letelica duga oko šest metara. Problem je što po putu može da se kreće brzinom do 55 kilometara na čas. U Molleru se trude da letelicu konstruišu tako da svaki „normalan“ vozač može njom i da upravlja. I pored i više rezervnih motora, u slučaju da neki zakaže, u kabini se obavezno nalaze i padobrani.

A kako ni Transition ni SkyCar još nisu stigli do kupaca, odgovore na mnoga pitanja moraćemo da sačekamo. Ako je jedina prednost ovih vozila u odnosu na druge sportske avione to što može da izađe sa aerodroma, da li će i koliko kupaca želeti da ih ima? Hoće li ove letelice oživeti ili će se, kao i ranije, sve završiti na pet minuta slave? Još zanimljiviji je odgovor na pitanje kada ćemo između i iznad zgrada voziti leteće avione sa karoserijom, volanom i pedalama kao u običnim automobilima i kada ćemo moći da sednemo u njih i kažemo: „Vozi me do samousluge.“

Pazite šta vam kažem

Prvi aeromobil pravio je 1926. godine Henri Ford, koji je najavljivao da će se uskoro pojaviti nešto između aviona i automobila: “Pazite šta vam kažem. Dolazi neka kombinacija aviona i automobila. Možda vam je smešno, ali on dolazi.” Njegova letelica se srušila dve godine kasnije, pre nego što je ušla u proizvodnju. Probni pilot je poginuo, a Ford je odlučio da odustane od projekta. Sledeći pokušaji zabeleženi su deceniju kasnije. Valdo Voterman i njegov partner Glen Kurtis pokušavali su da naprave funkcionalan aeromobil, ali je samo Votermanov uzleteo. Novi pokušaji usledili su posle Drugog svetskog rata, ali većina tih letelica ipak su, kao i Transition, bili avioni sa većim točkovima. Aerocar iz 1949. najviše je ličio na pravi automobil tog doba. Doživeo je izvesnu slavu i šest primeraka, ali nije ušao u proizvodnju. Zapravo, proizvođač je za Aerocar 1956. godine konačno dobio sve sertifikate potrebne da uđe u masovnu proizvodnju, tvrdeći da će dobiti oko 500 narudžbina. Pošto je našao samo polovinu kupaca, odustalo se od proizvodnje. Do danas se pojavilo još desetine konstruktora i prototipova, ali svi koji su izgledali kao automobili iz 2030. godine, za sada su ostali samo na papiru ili ne rade.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure