img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložbe - "Vizantija: vera i moć", Metropoliten muzej, Njujork

Vizantija u Njujorku

01. april 2004, 01:40 Sonja Ćirić
Copied

Nedavno otvorenom izložbom "Vizantija: vera i moć" Metropoliten muzej u Njujorku završava trodelni ciklus predstavljanja Vizantijskog carstva. Izloženo je oko 350 eksponata iz tridesetak zemalja sveta, među kojima su i 23 iz Srbije

Nedavno otvorenom izložbom „Vizantija: vera i moć“ Metropoliten muzej u Njujorku završava trodelni ciklus predstavljanja Vizantijskog carstva. Najnovija izložba ispituje poslednje vekove kulture Vizantije, od 1261. godine do pada države – tri veka kulture Paleologa i njenog uticaja na okolne države. Izloženo je oko 350 eksponata iz tridesetak zemalja sveta.

Iz Srbije, tim stručnjaka Narodnog muzeja i Muzeja Srpske pravoslavne crkve, predvođen akademikom Gojkom Subotićem, izabrao je 23 umetnička dela. Među njima su rozeta iz manastira Milentija, ikona svetog Save i Simeona iz Hilandara, Rodopsko zvono iz Hvosna, deo horosa sa imenom kralja Vukašina iz Markovog manastira, epitrahilj s kraja XIV i početka XV veka iz crkve Svetog Petra kod Novog Pazara, Četvorojevanđelje manastira Kumanice, Rudarski zakon despota Stefana Lazarevića, episkopska mitra, rad Katarine Kantakuzine, Jefimijina Pohvala svetom velikomučeniku Lazaru, rukopisano Jevanđelje koje je srebrom i zlatom okovao kujundžija Kondo Vuk, i ripida iz manastira Banja.

Od učešća naših umetničkih dela na Metropolitenovoj izložbi mnogo se očekuje. Jovan Despotović, pomoćnik ministra kulture Republike Srbije, kaže da će „te naše vrednosti biti argumenti da se Unesku, Savetu Evrope i Evropskoj uniji nametne tema o zaštiti svetskog kulturnog nasleđa na Kosovu i Metohiji. U ovom trenutku naši eksponati deo su kulturne diplomatije. „Kivot svetog kralja Stefana Dečanskog (oko 1343. godine) možda najdirektnije upućuje na tu činjenicu: postavljen je u Metropolitenu nekoliko dana pre nego što je napadnut manastir Dečani.“ Slobodan Mileusnić, direktor Muzeja Srpske pravoslavne crkve, prenosi da je Njegova svetost, carigradski patrijarh Vartolomej II, koji je blagoslovio i osveštao izložbu, istakao da će tokom susreta s Kofijem Ananom preneti svoju zabrinutost za svetinje i spomeničko nasleđe na Kosovu. „To je rekao neposredno pred nedavni sukob na Kosovu, pred državnicima i gostima na otvaranju izložbe za zvaničnike i učesnike.“

Bogorodica-Sokolica

Ovo je prvo učešće naše zemlje na Metropolitenovim izložbama o Vizantiji. Na prvoj izložbi, „Doba duhovnosti“ 1978. godine, nije nam bilo mesto zato što se izložba bavila vremenom kada srpska država nije postojala, a na drugoj, „Slava Vizantije“ 1997. godine, nije nas bilo zato što je SRJ bila pod embargom. Tatjana Cvjetičanin, v.d. direktora Narodnog muzeja, kaže da je „saradnja prilikom organizovanja treće izložbe bila odlična. Helen Evans, kustos za vizantijsku umetnost u Metropolitenu, dolazila je tri puta u Beograd i sa Slobodanom Ćurčićem, profesorom na Prinston univerzitetu i Univerzitetu u Solunu, uz pomoć akademika Subotića i njegovog tima, napravila izbor eksponata“. Branka Ivanić, šef Odeljenja za srednjovekovnu umetnost Narodnog muzeja, ocenjuje da „smo mi u priči o Vizantiji toliko važni da bi se naše odsustvo protumačilo kao falsifikat“. Kao primer odlične saradnje ona navodi to što je Metropoliten finansirao rekonstrukciju i konzervaciju rozete iz manastira Milentija, „zato što im je bilo stalo da imaju taj eksponat na izložbi i da ga pokažu u punom sjaju. Zahvaljujući tome, Narodni muzej je dobio izuzetno važno i na moderan način konzervirano umetničko delo.“

Dusanov tanjir

Branka Ivanić objašnjava da je „naša prezentacija koncipirana kao priča o istoriji Srbije između XIII i XVI veka, pa su eksponati birani osim po vrednosti i lepoti, i po važnosti trenutka u kome su nastali“. Tako je, na primer, fragment figure apostola sa freske manastira Gradac iz 1276. godine izabran i zato što potiče iz vremena kralja Uroša I, sa čijom vladavinom počinju širenje srpske države, razvoj njene industrije naročito rudarstva. Vezu s Vizantijom širi kralj Milutin; na srpski dvor uvodi vizantijske običaje, nošnju, način ophođenja za stolom. Predstavnici tog vremena u Metropolitenu jesu njegova plaštanica zlatom izvezena iz 1300. godine, mermerno poprsje Bogorodice i Hrista sa portala crkve manastira Sokolice koje je bilo u manastiru Banjska, i Milutinov dinar. Dušanovo carstvo ilustruju raskoš i lepota zlatnog prstena kraljice Teodore, njegove majke, Dušanov pehar, i njegov dinar iskovan u Novom Brdu kod Uroševca. Branka Ivanić kaže da je prsten „vrhunski primerak zlatarstva. On je kombinacija vizantijskog umerenog, stabilnog principa koji prati i krasi aristokratiju, zapadne razigranosti i srpskih simbola. Naime, na karici su izvedeni nijelom, crnom pastom koja se utiskuje u reljef zlatne podloge, izuzetno plastične fantastične životinje, na vratu prstena ćiriličnim slovima piše Ko ga nosi pomozi mu Bog, a na glavi je dvoglavi orao što je heraldički simbol preuzet od Paleologa. Ovaj prsten rečito pokazuje položaj tadašnje Srbije, njenu otvorenost prema uticajima i Istoka i Zapada.“ Dušanov pehar je plitka posuda sa drškom, služila je i za jelo i za piće. Drška je ukrašena, u centru pehara je medaljon sa dvoglavim orlom, a okolo je natpis u Hristu Bogu blagoverni car Stefan. „Zna se da je car Dušan od Venecijanaca poručio 33 srebrne pozlaćene posude, korišćene su kao vladarev trpezni servis, pa je taj pehar možda deo tog kompleta“, kaže Branka Ivanić.

Kivot Sv.Stefana Dečanskog

Izložba „Vizantija: vera i moć“ ocenjena je kao jedan od kulturnih događaja sezone u Sjedinjenim Američkim Državama. Očekuje se da će je do zatvaranja, 4. jula, videti pola miliona ljudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure