img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tenis

Vimbldon: Trava sa koje se ide u istoriju

16. maj 2025, 19:30 Novak Marković
Foto: Tanjug/AP
Novak na Vimbldonu
Copied

Za nešto više od mesec dana počinje najstariji teniski turnir na svetu – Vimbldon. Reporter „Vremena“ na vreme je obišao jugozapadni deo Londona gde će uskoro hodočastiti ljubitelji tenisa…

Kada se u Londonu spomene sport na zelenoj površini, kao i u ostatku sveta, prvo se pomisli na fudbal. Mnoge legendarne fudbalske arene su ovde.

Međutim, u jugozapadnom Londonu nema takvih stadiona, ali ima nečega čega nema nigde na svetu – Vimbldona. Svetog grala belog sporta.

Put do vimbldonskog kompleksa vodi preko jednog od skrivenih dragulja Londona – Vimbldon parka.

Ovaj park, poznat po svojoj prirodi, lepoti i mirnoj atmosferi preko leta postaje još zanimljiviji zbog aktivnosti na jezeru. Ovde se može uživati u veslanju, jedrenju ili jednostavno pogledu na uređena igrališta i brojne teniske terene.

Park se prostire na nešto više od 27 hektara površine i tokom sunčanih dana preplavljen je ljudima.

Foto: Wikimedia / GATORFAN2525
Centralni teren Vimbldona

Srce teniskog sveta – Centralni teren

Kada se, posle nešto više od dvadeset minuta šetnje od najbliže metro stanice, dođe do terena Vimbldona, prvo se izdvaja ono najbolje – Centralni teren.

San svakog deteta koje uzme reket isti je kao i onaj koji je imao Novak Đoković – da jednog dana na ovom mestu podignu zlatni pehar sa ananasom na vrhu. Ovde se traga za besmrtnošću.

Ovaj veličanstveni stadion, koji prima nešto manje od 15.000 ljudi, otvoren je 1922. godine. Sve do danas na ovom mestu igra se na travi. Vimbldon je jedini grend slem koji nikada nije promenio podlogu.

Savršena trava, visoka između osam i dvanaest milimetara, sada ulazi u finalnu pripremu.

Za nešto više od mesec dana na ovom mestu počinje treći grend slem sezone. Ovogodišnje izdanje Vimbldona biće prvo ikada u kojem neće biti linijskih sudija, tehnologija praćenja loptice preuzela je posao sudija i na ovom legendarnom turniru.

„Ovde niko ne sme da dodirne ili stane na travu, osim jednog čoveka koji je čak i jede, Novaka Đokovića. Prethodna dva finala je, doduše, u sudaru generacija, izgubio od mladog Karlosa Alkaraza, ali je ove godine nova prilika“, ističe Martin, dugogodišnji vodič na Vimbldonu.

Sa dela tribine koji je namenjen novinarima pruža se savršen pogled na Kraljvsku ložu. Za ova sedišta nema karata, morate biti pozvani specijalnom pozivnicom.

Ispod lože se nalazi veliki semafor na kojem i dalje stoji prošlogodišnji rezultat i pobeda Alkaraza nad Đokovićem. Rezultat prošlogodišnjeg finala na semaforu stoji sve do samog početka narednog turnira.

Srpski teniser bio je finalista upravo ovde, šest godina zaredom, poslednje dve bez uspeha. Sedmostruki osvajač Vimbldona drugo je najkonstantnije ime na takozvanom Zidu slavnih koji se trenutno nalazi u podnožju terena, odmah iza miljenika engleske publike, Rodžera Federara koji je ovaj grend slem osvajao osam puta.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by @burton.matthew

Tri dana tenisa na terenu 18

Između i iza dva najveća stadiona – Centralnog i Terena jedan, nalazi se veliki broj manjih, na kojim mečeve igraju nižeplasirani igrači.

Za razliku od gotovo svih drugih turnira, tereni na Vimbldonu nisu dobili ime po poznatim teniserima ili drugim ljudima. Ovde su oni, osim Centralnog, jednostavno nazvani brojevima od jedan do 18. Upravo poslednji, na kome se igraju zvanični mečevi grend slema, 2010. godine ušao je u istoriju tenisa.

U prvom kolu Vimbldona 2010. godine duel su na ovom terenu više od 11 sati igrali Džon Izner i Nikolas Mai. Ovaj meč ubedljivo je najduži meč koji je ikada odigran u tenisu.

Posle tačno 11 sati, pet minuta i čak tri dana, Izner je savladao francuskog tenisera i plasirao se u drugo kolo. Teren 18 od tada pa sve do danas predstavlja obaveznu stanicu svih posetilaca ovog velelepnog zelenog kompleksa.

„Neverovatno mi je bilo da su se njih dvojica sreli opet, naredne godine i to opet u prvom kolu. Ja sam se, zajedno sa svim zaposlenima, hvatao za glavu i govorio: samo nemojte da igraju na terenu 18. Ovoga puta, na sreću, Izner je pobedio posle samo par sati igre“, dodaje Martin.

Foto: Arne Müseler / www.arne-mueseler.com
Teren broj 1 Vimbldona

Teren broj jedan

Kada je 2019. drugi najveći stadion Vimbldona dobio krov, ovaj turnir postao je prvi grend slem koji je teniserima omogućio igranje pod dva zatvorena krova.

Teren 1 uvek je bio, i ostao, u senci Centralnog, ali je redovnim posetiocima možda čak i draži. Karte za gledanje duela na ovom terenu su jeftinije i lakše ih je nabaviti.

Ovde je teren mnogo pregledniji. Posle renoviranja 2019. stadion je dobio dodatnih 1.000 mesta pa je trenutni kapacitet 12.345. Za zatvarenje krova, prema rečima čoveka koji, kako sam kaže, „klikće dugme“, potrebno je tačno osam minuta, ali je tokom malog broja sunčanih dana otvoren kako bi sunce što više obasjavalo travu.

Sportski zaljubljenici koji se nađu u Londonu avanturu počinju najverovatnije na Vembliju, nacionalnom stadionu Engleske, ili na nekom od brojnih stadiona domaćih klubova, poput Arsenala ili Čelsija. Međutim, ono što Vimbldon ima da ponudi mnogo je više od terena i tribina.

Od istorijskog Centralnog terena, na kome su ispisane neke od najbitnijih stranica teniske i sportske istorije, do modernog Terena 1, Vimbldon je simbol tradicije, istorije i elegancije. Na ovom mestu tenis je mnogo više od sporta.

 

Tagovi:

Novak Đoković Tenis Teren Vimbldon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure