

pretplata
Podrži „Vreme“: Uvek nezavisni, nikad neutralni
Pismo glavnog i odgovornog urednika Filipa Švarma čitaocima „Vremena“




Prema rezultatima najnovijeg istraživanja u Koreji, osobe koje boluju od srčane insufijencije a vakcinisane su protiv kovida, imaju 82 odsto veće šanse da žive duže od onih koji nisu vakcinisani
Osobe koje boluju od srčane insuficijencije, odnosno opasnosti od prestanka rada srčanog mišića, ukoliko su vakcinisane protiv kovida-19 imaju čak 82 odsto veće šanse da žive duže od onih bolesnika koji se nisu zaštitili vakcinom, tvrdi se u najnovijem istraživanju Nacionalne Ilsa bolnice u Južnoj Koreji.
Jedan od autora istraživanja, koje je prezentirano na kongresu Evropskog društva kardiologa u Lisabonu, dr Kienog Hien Čun (Kyeong-Hyeon Chun) kaže da vakcina sprečava infekcije i umiranje od drugih uzroka kod pacijenata koji su zbog ovog srčanog problema primljeni u bolnicu.
Studija je bazirana na podacima više od 650.000 pacijenata koji boluju od srčane insuficijencije – bolesti srčanog mišića koji ne pumpa krv na odgovarajući način što dovodi do poteškoća u disanju, povećanog znojenja i gomilanja fluida u plućima i nogama. Informacija o obolelima dobijena je od korejskog nacionalnog zdravstvenog osiguranja, a prosečna starost ispitanika je 69 godina, od kojih su polovina žene.
Pacijenti su posmatrani u periodu od šest meseci, kaže dr Kienog Hien Čun, a tokom analiza je ustanovljeno ne samo da vakcinisani imaju znatno manju smrtnost nego i da imaju za 47 procenata manji rizik od ponovne hospitalizacije zbog te bolesti srca kao i da im je za 13 odsto manji rizik od zaraze kovidom u odnosu na pacijente koji su nevakcinisani.
Ovo je prvo veliko istraživanje koje jasno ukazuje na široke beneficije kovid vakcine kod obolelih od srčane insuficijencije. Ipak, dodaje taj naučnik, potrebna su dalja ispitivanja kako bi se ustanovilo da li i u kojoj meri vakcina može da doprinese boljem zdravstvenom stanji u svim ili samo određenim vrstama kardiovaskuilarnih oboljenja.
Srčana insuficijencija je bolest opasna po život za koju je karakteristično otežana pokretljivost i relativno visoka smrtnost. Širom sveta od ovog srčanog sindroma pati više od 64 miliona ljudi, a globalni troškovi lečenja te bolesti godišnje prevazilaze sumu od 108 milijardi dolara.


Pismo glavnog i odgovornog urednika Filipa Švarma čitaocima „Vremena“


Leta su sve vrelija, toplotni talasi sve duži. U gradovima je život postao gotovo neizdrživ bez klima-uređaja. Potražnja je sve veća, ponuda uređaja ogromna. Kako se opredeliti za pravi? Na šta treba obratiti pažnju?


Nakon tropske noći, Srbiju čeka još jedan vreo dan. RHMZ je za utorak, 4. avgust, izdao upozorenje na crveni meteo-alarm. Vrhunac toplotnog talasa nam tek predstoji


Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija


Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve