

Društvene mreže
Istorijski presedan: Meta i Gugl osuđeni zbog namernog izazivanja zavisnosti
Meta i Gugl izgubili su dve parnice zbog uticaja njihovih platformi na mentalno zdravlje. Da li će prve presude započeti lavinu sličnih tužbi




Uoči dolaska prave jeseni i opasnosti od sezonskih bolesti, lekari ističu važnost vakcinacije, posebno za decu, starije osobe i one sa hroničnim oboljenjima
Uoči prave jeseni i temperatura oko nule, pred sezonu epidemije gripa i drugih virusnih bolesti, lekari ističu da je važno da se vakcinišemo, posebno deca i stariji od 65 godina, piše RTS.
Vakcina protiv virusa gripa je distribuirana svim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Beograda, kaže epidemiolog Ivana Begović Lazarević. Savetuje da se građani koji su u većem riziku vakcinišu i protiv pneumokoka koja ih štiti od teških oblika zapaljenja pluća.
U borbi protiv zaraznih bolesti, vakcinacija je u najvećoj meri doprinela smanjenju obolevanja i smrtnosti ljudi i pokazala se kao najefikasnija mera primarne prevencije.
Uoči prave jeseni i temperatura oko nule, pred sezonu epidemije gripa i drugih virusnih bolesti, lekari ističu da je važno da se vakcinišemo, posebno deca i stariji od 65 godina.
Ivana Begović Lazarević, epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu, ističe da su te osobe uvek u većem riziku da imaju težu kliničku sliku, posebno ukoliko imaju i neku pridruženu hroničnu bolest.
Takođe, u riziku su i deca mlađa od dve godine koja još uvek nemaju razvijene odbrambene sposobnostima i posebnu pažnju treba pokloniti toj grupi, odnosno, ukoliko postoji zaštita da se vakcinišu, ukazuje doktorka.
„U posebnom riziku su svi hronični, bilo kardiovaskularni, bilo plućni, svi oni koji imaju neku od hroničnih bolesti, koja im smanjuje imunitet, to može da bude i malignitet, gojaznost, dijabetes“, navela je doktorka Begović Lazarević.
Prema njenim rečima i trudnice mogu da razviju tešku kliničku sliku i trebalo bi da se svake sezone vakcinišu protiv gripa.
Vakcina protiv virusa gripa je, kaže, distribuirana svim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Beograda, tako da bi svi oni koji su u riziku trebalo da je prime, kao i zdravstveni radnici.
„Znači trebalo bi čim vakcine stignu, svi ovi hronični bolesnici da se jave lekaru i da se vakcinišu tokom oktobra“, rekla je doktorka.
Da bi se razvio imunitet, kaže doktorka, neophodno je da prođu dve do tri nedelje, a otprilike u novemru već kreće povećavanje obolelih.
Vakcina protiv pneumokoka
Doktorka savetuje i da se građani koji su u većem riziku vakcinišu i protiv pneumokoka, teškog oboljenja pluća.
„Vakcina je jako dobra, daje se samo u jednoj dozi i baš odlazak na vakcinaciju protiv gripa treba da se iskoristi i da svaki lekar pita svog pacijenta da li je možda prethodnih sezona primio tu vakcinu. Ukoliko nije, treba da se iskoristi”, rekla je doktorka.
Prema njenim rečima, vakcina protiv pneumokoka štiti od razvijanja pneumonije, ali i od invazivnih oblika pneumokokne bolesti, kao što su bakterijemija, prisustva bakterija u krvi, zapaljenja možanih ovojnica, zapaljenje koštane srži…
Sve su to, kaže, bolesti koje su vrlo ozbiljne i koje mogu da imaju i smrtni ishod.
Pneumokokna vakcina se, navodi, prima jednom u životu, a dostupna je u svim domovima zdravlja tokom cele godine.
Šta je s vakcinama protiv kovida?
Doktorka Ivana Begović Lazarević kaže da kod nas od jula meseca nema ni jedne vakcine protiv kovida.
„Bilo bi upitno koji bi bio efekat od vakcina, koje, da se tako izrazim ne gađaju, trenutne sojave u cirkulaciji, tako da ćemo videti kako će se to dalje odvijati, da li ćemo u nekom doglednom vremenu imati neku savremeniju noviju vakcinu“, rekla je doktorka.
„Nama je i dalje cilj da se štitimo, pogotovo pacijenti koji imaju hronične bolesti treba da izbegavaju boravak u zatvorenim prostorijama, da izbegavaju okruženje gde ima obolelih, da stave masku i da što više borave na otvorenom“, zaključila je doktorka Ivana Begović Lazarević.
Prema njenim rečima, trenutno su aktuelne akutne respiratorne infekcije koje su otprilike za 20 odsto u porastu u odnosu na pre dve nedelje, kao i oboljenja slična gripu.
Izvor: RTS


Meta i Gugl izgubili su dve parnice zbog uticaja njihovih platformi na mentalno zdravlje. Da li će prve presude započeti lavinu sličnih tužbi


I pored toga što je Slovačka jedna od nekoliko članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova, kosovski fudbaleri su sa svojim navijačima doputovali u Bratislavu i uspeli da pobede domaću reprezentaciju


“Najpre, držim da je od svih oblika književnog izražavanja radio-drama najbliža romanu, jer dopušta bezmalo neograničenu slobodu kretanja kako u dimenzijama vremena i prostora tako i kroz duhovni mikrokosmos... Dodaću da se radio-drama, bar kako je ja radim, piše kao pesma. Ja lično ili je u prvoj verziji napišem za nekoliko dana, ili nikad...” (Borislav Pekić, Šta je za mene radio-drama)


Vek nakon premijere filma Metropolis Frica Langa, priča o gradu podeljenom između elite i radnika smeštena u 2026, sada, u eri digitalne ekonomije, algoritama i društvene nejednakosti deluje savremeno


Tehnologija može pomoći u formulisanju rečenice, ali ne može preuzeti odgovornost za ideju. Drugim rečima, veštačka inteligencija može biti alat mišljenja, ali ne može biti njegov subjekt
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve