

Tehnologija
Može li EU da se trka sa Amerikom u veštačkoj inteligenciji
Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom


Desant na "25. maj"; Vreme 960
Nemam običaj da reagujem na tekstove objavljene u medijima, jer znam koliko je to uzaludan posao. Nije, međutim, prvi put da prisustvujem pokušaju bivših rukovodilaca da ubede javnost kako su samo oni dobro postupali i imali dobre namere, dok su naslednici došli sa namerom da unište ono što su ovi toliko čuvali i branili. Iza toga, razume se, obavezno stoje neke neimenovane mračne sile.
Takav ton provejava i u tekstu „Desant na ‘25. maj’“ objavljenom u „Vremenu“ broj 960. Ljiljana Cetinić, koju lično ne poznajem, osim didaktičkih delova koji totalno neupućenim čitaocima treba da objasne šta su to uopšte muzeji, čemu služe i zašto ih je neophodno sačuvati, odnosno ne uništiti, čini mi se veoma neumesno pokušava da diskvalifikuje rad ljudi koji se prema mojim saznanjima trude da Muzej „25. maj“ i pored velike novčane oskudice održe u životu.
To je, kako sam shvatila, bio razlog da sadašnje rukovodstvo, među ostalim ljudima, pozove i mene da budem član Programskog saveta Muzeja. Ovaj poziv shvatila sam kao čast i prihvatila ga, sa najboljom namerom da doprinesem pokušaju da se sa krajnje skromnim sredstvima koja muzej dobija od države, on ipak unapredi, „oživi“, prilagodi vremenu i privuče što veći broj ljudi. Muzej koji niko ne posećuje i u kome se ništa ne događa i nije muzej.
Zato doživljavam kao vrlo neumesne i paušalne kvalifikacije o „uništavanju muzeja“, i to „smišljenom, politički motivisanom i politički podržanom strategijom“, a da se ne kaže otvoreno: ko to konkretno, poimence, na koji način i sa kojim ciljem uništava Muzej „25. maj“, u čemu se to tačno manifestuje, osim iznošenjem iz hola dva automobila kojima tu i nije mesto, ruku na srce? Trebalo je, ako je autor iskreno zabrinut i oslobođen sindroma „posle mene potop“, otvoreno reći koje su se to tačno političke snage obrušile na muzej, a pre svega – šta je to ranije urađeno da se muzej unapredi, sa kojim rezultatima i koje su eventualno greške napravljene i ostavljene naslednicima u amanet.
Bez toga, ovo ne mogu da doživim drugačije nego kao neki lični obračun preko novina i u krajnjoj liniji nanošenje štete muzeju, protiv čega moram da se pobunim, jer ni u jednoj kvalifikaciji ne prepoznajem ni sebe niti ljude na čiji sam poziv prihvatila da, sasvim volonterski, ako mogu pomognem.


Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom


Uzbuđivanje stopalima je najčešći seksualni fetiš. Zovu ga fut-fetiš, stručno se kaže podofilija. Odgovor daju neuroni


Hrvatska bi u narednim godinama trebalo da dobije novi superkompjuter, čija investicija iznosi 50 milijardi evra. Gde su danas Srbija i Hrvatska na mapi superračunara


Francuska je pokrenula istragu zbog ponovnog pojavljivanja sajta „Koko“, platforme povezane sa slučajem Žizel Peliko i brojnim slučajevima silovanja, seksualnog zlostavljanja dece i ubistava. „Vreme“ u novom broju otkriva da slične zajednice aktivno funkcionišu i na Balkanu


Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve