img
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tragedije na fudbalskim stadionima

Umnožavanje nesreće

16. maj 2001, 23:50 Vladimir Stanković
Copied

Poslednja drama u Akri, gde su poginule 123 osobe, aktuelizuje večitu temu o bezbednosti na stadionima

Sep Blater, predsednik FIFA-e, potvrdio je da Afrika ostaje „prva opcija“ za Mundial 2010, uprkos seriji tragedija sa velikim brojem ljudskih žrtava u nekoliko afričkih zemalja u poslednjih mesec dana. Međutim, u zapadnim medijima već su se pojavili komentari u kojima se izražava sumnja da će Afrika 2010. biti sposobnija da organizuje najveće svetsko takmičenje na najvišem nivou. Tri prethodna svetska prvenstva – u Italiji 1990, SAD 1994. i Francuskoj 1998 – bila su organizovana u ekonomski razvijenim zemljama sa svom neophodnom infrastrukturom i velikim organizacionim iskustvom, a isto važi i za naredno, iduće godine u Južnoj Koreji i Japanu i ono 2006, u Nemačkoj.

CRNI MESEC: Poslednja nesreća u Akri (Gana), koja je donela novi veliki minus afričkoj kandidaturi, bila je kulminacija „crnog meseca na Crnom kontinentu“. Sve je počelo 11. aprila u Johanesburgu (Južna Afrika) kada je na lokalnom derbiju između Orlando Piratsa i Kajzer Čifsa u neredima stradalo 43, a povređeno 160 ljudi. Samo 18 dana kasnije u Lubumbašiju (Demokratska Republika Kongo, bivši Zair) u sukubu navijača dva lokalna tima bilo je 18 mrtvih i 51 povređen. Početkom maja u Obali Slonovače obračun dve navijačke grupe završen je sa 39 povređenih i (samo) jednimmrtvim. Usledila je tragedija u Akri, po broju žrtava treća najveća na fudbalskim stadionima.

Avule Kuaje (Awule Quaye), fudbaler španske Malage, bio je svedok tragedije. On je, naime, pozajmljen timu iz glavnog grada svoje domovine Harts of Oak, ali nije igrao utakmicu na kojoj se dogodila tragedija, jer mu nije bio stigao takozvani međunarodni transfer. Rival njegovom timu bio je Kumasi Ašanti Kotoko, ljuti gradski protivnik. Kuaje podseća da su mnogi mečevi ovih rivala doneli ozbiljne incidente, ali ovoga puta izgleda da je za sve kriva policija. Navijači Kotokoa jesu izazvali incident posle drugog gola Hartsa (2:1), ali je nesreća dobila tragične razmere kada je policija bacila suzavac na navijače i izazvala ljudski stampedo u kome su smrtno stradale 123 osobe. Portparol vlade u Akri Elizabet Ohene potvrdila je da je policija „neadekvatno delovala“, dok šef policije Ovusu Poku obećava „opsežnu istragu i kažnjavanje svih čija se krivica bude dokazala“.

Mark Zigler, portparol FIFA-e, potvrđuje da FIFA i dalje računa sa kandidaturom Afrike. On je najavio da će 5. jula u Buenos Ajresu biti objavljen plan za poboljšanje bezbednosti na stadionima širom sveta. Ovu akciju planira Komitet za hitne akcije FIFA-e. FIFA je odavno naredila uklanjanje metalnih ograda koje odvajaju tribine od terena, ali očito je da će biti potrebne još neke mere. I površna analiza najvećih tragedija pokazuje da je u većini slučajeva krivac za tragediju ljudski faktor: ili je na stadionu bilo (mnogo) više ljudi nego što je dozvoljeno i predviđeno, ili su instalacije i sam objekt bili dotrajali, ili su violentni navijači izazvali nesreću. Malo je tragedija za koje se može reći da su bileiznenađujuće i nepredvidive.

AFRIKA I MI: Istog dana kada je svet obišla vest o tragediji u Akri, agencije su javile i o 130 povređenih (38 policajaca) i 98 uhapšenih u Splitu posle prve finalne utakmice hrvatskog kupa između Hajduka i Dinama (0:2), a takođe i o 17 povređenih u sukobima navijača i policije u Beogradu prilikom finala jugo-kupa Crvena zvezda – Partizan (0:1). Povređeni i uhapšeni u Splitu i Beogradu ne spadaju u ovu priču, jer ni povod nije isti pošto se ne radi o nesreći, ma ko za nju bio kriv, već o provokaciji sa očiglednim političkim namerama kao recidivom svega što se na prostoru bivše SFRJ dešavalo u poslednjih desetak godina. Uostalom, raspad SFRJ simbolično je počeo – doduše nimalo simboličnim činom, posle tuče navijača i policije uz čuveni „kung-fu“ Zvonimira Bobana na jednog policajca – 13. maja 1990. u Zagrebu, uoči meča Dinamo – Crvena zvezda. Otad su, u našem slučaju, stadioni postali „javne tribine“ za izražavanje svega i svačega, od nacionalne mržnje do ekonomskog, socijalnog i političkog nezadovoljstva. Ali, to je već „balkanska tema“ koja sa afričkom tragedijom ima zajedničku samo scenografiju – stadion.

Najveće nesreće na stadionima

24. 5. 1964, Lima: 318 mrtvih, 500 povređenih. Policija je na navijače koji su protestovali zbog poništenja jednog gola bacila suzavac, nastao je stampedo, a izlazi su bili zatvoreni;

23. 6. 1968, Buenos Ajres: 74 mrtva i 150 povređenih pri pokušaju izlaska sa stadiona;

2. 6. 1971, Glazgov: 66 mrtvih i 140 povređenih prilikom rušenja dela tribina;

20. 10. 1982, Moskva: 340 mrtvih i oko 1000 povređenih u stampedu prilikom pokušaja ulaska na stadion na kome su igrali Spartak i Harlem (Holandija) u okviru Kupa UEFA. (Sovjetska vlast priznala je samo 69 mrtvih.);

11. 5. 1985, Bredford (Engleska): 56 mrtvih posle požara na stadionu;

29. 5. 1985, Brisel: 39 mrtvih i stotinak povređenih na stadionu Hejsel, neposredno pre finala Kupa šampiona Juventus – Liverpul;

12. 3. 1988, Katmandu (Nepal): 100 mrtvih i 93 povređena zbog zatvorenih izlaza na stadionu;

15. 4. 1989, Šefild: 95 mrtvih i 170 povređenih iza zatvorenih vrata stadiona u Šefildu;

16. 10. 1986, Gvatemala Siti: 84 mrtva i 150 povređenih zbog prebukiranosti stadiona prilikom meča Gvatemala – Kostarika u kvalifikacijama za Mundial u Francuskoj;

11. 4. 2001, Johanesburg: 43 mrtva i 155 povređenih prilikom pokušaja nasilnog ulaska na stadion;

9. 5. 2001, Akra (Gana): 123 mrtva i 93 povređena posle suzavca koji je policija bacila na navijače izazvavši paniku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ostoja Mijailović, predsednik ABA lige i predsednik Partizana

ABA liga

28.septembar 2026. A.P.

ABA liga u problemu: Nema dogovora sa sudijama, drugo kolo pod znakom pitanja

Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici

Reprezentacija Grčke protiv Nemačke, Liga nacija

Fudbal

28.septembar 2026. Aleksa Petrovski

Novo čudo evropskog fudbala: Grčka renesansa na srpski pogon

Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala

Otkriće

23.septembar 2026. Dimitrije Vojnov

Tajna filma o kome se doskora ništa nije znalo

Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi

Esej

23.septembar 2026. Stojana Valan

O Gloriji Stajnem ili: mogu li hrišćanke da budu feministkinje

Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma

Strip

23.septembar 2026. Nikola Dragomirović

Autor koga je publika odmah prihvatila

Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane

Komentar
Aleksandar Vučić pred podnošenje ostavke

Komentar

Predizborna ostavka Vučić Aleksandra

Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“

Andrej Ivanji
Studentska lista, predaja

Komentar

Srpska politička bajka: Časni amateri protiv profesionalnih huligana

Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Oproštajni valcer u falš duru

Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure